Europska središnja banja povećala je kamatnu stopu na novčani depozit na 2,25 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 2,40 posto, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 2,65 posto. Povećanje stupa na snagu 17. lipnja
Ova je odluka Upravnog vijeća ECB-a bila očekivana, tržišta su je već dijelom ukalkulirala u cijene i prognoze, euribor je porastao, pa tako onaj tromjesečni trenutno ide prema 2,4 posto, a očekuje se i daljnje “usklađivanje”, piše Aneli Dragojević Mijatović za Novi list.
S rastom euribora rast će i kamate na kredite poslovnih banaka, i to na kredite kućanstvima i tvrtkama. Ključna stopa ECB-a izravno se prebacuje u visinu euribora, a ta međubankarska stopa povećava bankama troškove financiranja, te je ugrađena u dio kredita s promjenjivom kamatnom stopom.
Tako će automatizmom će porasti rate na postojeće kredite s promjenjivim stopama koje u svojoj bazi imaju euribor. Kod nas to su većinom krediti tvrtkama, koje se većinom zadužuju uz promjenjivu stopu i euribor.
U Hrvatskoj će, međutim, ovime porasti rate za oko 14 posto posto korisnika stambenih kredita, građana, koji otplaćuju kredite uz promjenjivi euribor. Za građane to ne bi trebali biti nagli veliki skokovi; po 20 ili 30 eura mjesečno, možda i više, ovisno o iznosu i roku, no za tvrtke koje imaju euribor u kreditnim ugovorima moglo bi predstavljati veći trošak, s obzirom na to da imaju veće kredite. Za većinu hrvatskih komitenata, koji imaju kredite uz fiksne stope, ili promjenjive uz NRS, neće se zasad promijeniti ništa.
Kako piše Novi list, veće ključne stope ECB-a znače i putokaz za skori rast kamata na buduće i nove kredite koje će građani i tvrtke tek podizati. No, to i jest intencija zatezanja monetarne politike ECB-a – da u optjecaju bude manje novca, da se demotivira subjekte na tržištu da podižu kredite i troše, kako bi se obuzdala inflacija.
ECB je između suzbijanja inflacije i usporavanja rasta, izabrao ono što joj i jest cilj – borbu protiv inflacije višim kamatnim stopama. To je jučer više puta naglasila predsjednica ECB-a Christine Lagarde. Cilj ECB-a je 2 posto inflacije u srednjem roku, dok su recentni podaci pokazivali daljnje ubrzavanje rasta cijena u eurozoni.
Problem je što ECB očekuje i nastavak rizika i pritiska rasta inflacije prije svega zbog energije, što se onda prelijeva na hranu i druge robe i usluge. Tržišta stoga očekuju još barem dva dizanja ključnih stopa, što će, ako se dogodi, stvarati dodatni pritisak na dužnike, no to će ovisiti o budućim podacima. Više ključne stope mogle bi, međutim, dodatno usporiti ionako slab gospodarski rast u eurozoni.
Što se tiče Hrvatske, ovakva odluka usklađena je s ciklusom domaće ekonomije koja je pregrijana. Hrvatska je među zemljama s najvišom inflacijom u eurozoni, te je sada poželjno da je monetarna politika počne hladiti. Naravno, sve to će dati rezultat ako i fiskalna bude obuzdala potrošnju, a na što monetarne vlasti već neko vrijeme upozoravaju., prenosi N1.
