Zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro u slobodnom govoru u Hrvatskom saboru založio se za proširenje političkih prava Hrvata izvan Republike Hrvatske, poručivši kako sadašnji model zastupljenosti dijaspore nije pravedan ni u skladu s načelom jednakog biračkog prava. Kritizirao je protivljenje dijela oporbe povećanju broja zastupnika iz 11. izborne jedinice te ustvrdio kako bi Hrvati izvan Hrvatske trebali imati broj zastupnika usporediv s ostalim izbornim jedinicama. Kao moguće rješenje predložio je raspisivanje državnog ustavotvornog referenduma kojim bi se trajno uredilo pitanje političke zastupljenosti hrvatskog iseljeništva.
“Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane kolegice i kolege,
moja današnja tema je vraćanje političkih prava Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković nedavno je upozorio kako Hrvati izvan Hrvatske moraju imati pravo na više od tri zastupnička mandata u Hrvatskom saboru. S druge strane, Orsat Miljenić s Pantovčaka, pozivajući se na ljevičarske floskule, poručuje kako od toga neće biti ništa.
Poruka Andreja Plenkovića ima nacionalni potencijal, dok je stav Orsata Miljenića potpuno pogrešan.
Razgovor s ljevicom o političkim pravima Hrvata izvan Hrvatske pokazao se besmislenim. Unatoč odbacivanju jugoslavenskog komunizma 1990. godine, Hrvati izvan Hrvatske većinom su ostali isključeni iz državnog poretka Republike Hrvatske.
To je politički nastavak politike koja je nakon 1945. godine sustavno udaljavala hrvatsko iseljeništvo od sudjelovanja u nacionalnom životu.
Profesor Marko Džidara, dobitnik najvišeg priznanja Europske unije za pravne znanosti, u radovima objavljenima u Zborniku Pravnog fakulteta u Splitu analizirao je elemente izbornog prava pozivajući se na praksu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Sud odbacuje kategoriju prebivališta kao temelj ograničavanja biračkih prava. Nema poreznih obveznika prvog i drugog reda niti mjesta za ljevičarske konstrukcije. Broj saborskih mandata Hrvata izvan Hrvatske ne može biti predmet političke nagodbe.
Svaki hrvatski državljanin pripadnik je jedinstvene hrvatske nacije i nositelj prava sudjelovanja u upravljanju državom.
Broj zastupnika 11. izborne jedinice mora biti usklađen s brojem punoljetnih hrvatskih državljana izvan Hrvatske, usporedivo s ostalim izbornim jedinicama. To se ne odnosi na 12. izbornu jedinicu za nacionalne manjine, koja predstavlja poseban model zastupljenosti.
Prema stajalištima Venecijanske komisije, posebna politička i izborna prava nacionalnim manjinama koriste se rijetko i uglavnom privremeno, u iznimnim okolnostima i s ciljem njihove brže integracije. To nije strateški politički model.
Potpuno uključivanje svih pripadnika hrvatske nacije u državni poredak putem izbornog sustava strateška je obveza Republike Hrvatske.
Danas izvan Hrvatske živi oko milijun hrvatskih državljana, od čega približno 700 tisuća ima biračko pravo. Izborne jedinice u Hrvatskoj imaju prosječno oko 350 tisuća birača. Za razliku od državljana izvan Hrvatske, svi punoljetni državljani u Hrvatskoj automatski su upisani u registar birača.
To nameće obvezu državi da na isti način riješi pitanje registra birača izvan Republike Hrvatske. Time bi broj registriranih birača izvan Hrvatske bio dvostruko veći od prosječnog broja birača u jednoj izbornoj jedinici u Hrvatskoj.
Takvo stanje mora biti osnova za njihovu zastupljenost u Hrvatskom saboru, a ne predmet dnevno-političkih trgovina, interesa i borbe za vlast.
Hrvati izvan Hrvatske, prema načelu jednakog političkog prava i prava na zastupanje, moraju imati isti broj zastupnika kao i birači u ostalim izbornim jedinicama, izuzev 12. izborne jedinice.
Kako to riješiti?
Jednostavno – državnim ustavotvornim referendumom.
Referendum može raspisati Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Pri tome nije dovoljno samo proglasiti biračko pravo, nego je potrebno ustavno obvezati državu da stvori zakonske i materijalne uvjete za njegovo stvarno korištenje.
Pravo bez osiguranih uvjeta za njegovo ostvarivanje ostaje mrtvo slovo na papiru.
Hrvatskom narodu ne koristi samo prikazivati ljevicu kao anacionalnu i destruktivnu. Hrvatskoj ne pomaže ni stvaranje dojma da su HDZ i Domovinski pokret, nasuprot ljevici, jedini koji žele uključiti hrvatski narod u državni poredak.
Hrvatskoj treba rješenje ovog problema i odlučnost državotvornih snaga da takvu politiku svedu u njezine okvire, odbacujući svaki antinacionalni i destruktivni utjecaj na hrvatske nacionalne interese.
Svaki drugi ishod dodatno pojačava nepovjerenje građana u državu i urušava samopouzdanje hrvatskog naroda.
Za državnu slabost narod je uvijek lijek. Treba vjerovati u narod i ne bojati se tog lijeka.
Plenkoviću, prekoračimo ljestvicu.”, kazao je Dabro
