Inicijativa Domovinskog pokreta o uspostavi hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH izazvala je burnu raspravu u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno“, u kojoj su sudjelovali Frano Matušić (HDZ), Mladen Barać (Domovinski pokret), Haris Zahiragić (SDA) i saborski zastupnik Nino Raspudić.
Domovinski pokret zatražio je da Hrvatska pokrene inicijativu kojom bi se osiguralo da Hrvati u Bosni i Hercegovini sami biraju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Glavni tajnik DP-a Mladen Barać poručio je kako je cilj spriječiti ponovno preglasavanje Hrvata, ističući da se takva situacija ne smije ponoviti ni na izborima 2026. godine.
Najavio je da će Domovinski pokret za dva tjedna predstaviti službeni dokument s konkretnim prijedlozima te ga uputiti koalicijskim partnerima, parlamentarnim strankama i Uredu predsjednika Republike.
Predstavnik HDZ-a Frano Matušić naglasio je kako Hrvatska već godinama zastupa stav da treba osigurati legitimno političko predstavljanje Hrvata u BiH te podsjetio da su Hrvati, prema stajalištu HDZ-a, četiri puta preglasani pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
S druge strane, potpredsjednik SDA Haris Zahiragić oštro je odbacio mogućnost stvaranja posebne hrvatske izborne jedinice ili bilo kakvog oživljavanja Herceg-Bosne.
“Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji BiH ni u Bosni i Hercegovini”, poručio je Zahiragić, ocijenivši da su takve ideje neprihvatljive i štetne za odnose između dviju država.
Zahiragić je ustvrdio kako je Željko Komšić legalan i legitiman član Predsjedništva BiH jer je izabran u skladu s važećim ustavnim i zakonskim okvirom, dok su njegovi sugovornici tvrdili da ne predstavlja političku volju većine hrvatskog biračkog tijela.
Nino Raspudić istaknuo je da problem nije nacionalna pripadnost Željka Komšića, nego činjenica da ga većinski nisu izabrali Hrvati. Ocijenio je kako sadašnji sustav stvara trajni osjećaj nesigurnosti među Hrvatima u BiH te ograničava politički pluralizam unutar hrvatskog korpusa.
Rasprava je još jednom pokazala duboke razlike u pogledima na način izbora članova Predsjedništva BiH i buduće ustavno uređenje zemlje, ali i složenost odnosa između legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građanskog modela političkog predstavljanja.
