U Prijedoru je u nedjelju obilježen Dan bijelih traka, dan sjećanja na početak sustavnog progona, zatočenja i ubojstava bošnjačkog i hrvatskog stanovništva koje su tijekom 1992. godine provodile tadašnje srpske vlasti i vojne snage na području sjeverozapadne Bosne i Hercegovine., javlja novi list
Obitelji žrtava, preživjeli logoraši i brojni građani ponovno su zatražili izgradnju spomenika za 102 ubijene prijedorske djece, no gradske vlasti u Republici Srpskoj već godinama odbijaju dati suglasnost za njegovo podizanje.
Sudionici obilježavanja položili su ruže i nosili fotografije ubijene djece, podsjećajući na jedan od najtragičnijih simbola stradanja nesrpskog stanovništva tijekom rata.
Majka ubijenog dječaka, Zahida Duratović, podsjetila je kako su vlasti u svibnju 1992. godine naredile Bošnjacima i Hrvatima da na svoje kuće izvjese bijela platna te da se pri kretanju gradom obilježavaju bijelim trakama oko ruke. Upravo po toj naredbi obilježavanje je dobilo naziv Dan bijelih traka.
Potresno svjedočanstvo iznijela je i Almijana Duratović, kojoj su tijekom rata ubijeni otac, stričevi i drugi muški članovi obitelji.
„Ubijeno je sve muško što je bilo“, rekla je kroz suze prisjećajući se ratnih stradanja.
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović poručio je kako Dan bijelih traka ostaje trajni podsjetnik na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u Prijedoru.
Istaknuo je kako su činjenice o počinjenim zločinima utvrđene pred domaćim i međunarodnim sudovima te da ih nije moguće negirati niti relativizirati.
Prema dostupnim podacima, na području Prijedora tijekom rata ubijeno je 3176 Bošnjaka i Hrvata. Tisuće ljudi prošle su kroz logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, gdje su bili izloženi mučenjima, silovanjima, progonima i drugim teškim oblicima zlostavljanja.
Za zločine počinjene na području Prijedora do sada je osuđeno 56 osoba, a događaji iz tog kraja bili su obuhvaćeni i presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji su pravomoćno osuđeni na doživotni zatvor.
Na području Prijedora pronađeni su brojni masovni grobovi. Među njima se posebno izdvaja Tomašica, otkrivena 2013. godine, najveća masovna grobnica u Bosni i Hercegovini i jedno od najpotresnijih svjedočanstava razmjera zločina počinjenih tijekom rata.
Posebno mjesto u sjećanju hrvatske zajednice zauzima selo Briševo, gdje je u srpnju 1992. godine ubijeno više od 60 Hrvata. Taj zločin smatra se najvećim pojedinačnim zločinom nad Hrvatima prijedorskog kraja te jednim od najtežih stradanja hrvatskog naroda tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
