Povijest u Hrvatskoj nikada nije bila samo pitanje arhiva i znanstvenih rasprava. Ona je i danas jedno od ključnih političkih bojišta na kojem se sukobljavaju ideologije, interpretacije prošlosti i odnos prema žrtvama totalitarnih režima. Dok se na terenu otkrivaju nove masovne grobnice, u političkom prostoru i dalje traju prijepori o nasljeđu komunizma, a granica između historiografije i politike postaje sve tanja.
Gošća novog izdanja podcasta “Hrvatska uživo” bila je izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, povjesničarka i voditeljica stranačkog odbora za istraživanje jugoslavenskih komunističkih zločina. Razgovor je otvoren temom nedavno održanog okruglog stola u Hrvatskom saboru, posvećenog masovnim zločinima komunizma u Sloveniji, na kojem su izneseni podaci o više od 750 prikrivenih grobišta.
Govoreći o ciljevima skupa, Vukelić je istaknula kako je osnovna namjera bila otvoriti službeni institucionalni dijalog o komunističkim zločinima, i to upravo u Hrvatskom saboru.
„Htjeli smo potaknuti dijalog, ali dijalog na službenoj razini. O tim se temama često raspravlja na marginama javnog prostora, kroz podcaste i medije koji nisu dio mainstreama. Međutim, važno je da se pitanje komunističkih zločina konačno otvorilo na mjestu gdje mu je i mjesto – u Hrvatskom saboru“, rekla je Vukelić.
Naglasila je kako je Slovenija odabrana kao početna točka rasprave jer smatra da je upravo ondje počinjen jedan od najvećih valova masovnih likvidacija nakon Drugog svjetskog rata.
„Bez obzira na pretpostavke da u Hrvatskoj postoji veći broj stratišta, čini se da je upravo u Sloveniji ubijen najveći broj ljudi u prvom valu komunističkih zločina“, kazala je.
Posebno je upozorila na, kako navodi, „arheologiju brisanja“, odnosno sustavno uklanjanje materijalnih dokaza o počinjenim zločinima, osobito na području uz austrijsko-slovensku granicu nakon Bleiburga.
„Postavlja se pitanje gdje su tijela ubijenih ljudi. Postoje teze da su posmrtni ostaci premještani upravo prema slovenskoj granici kako bi se prikrili tragovi masovnih likvidacija“, rekla je Vukelić.
Govoreći o razlikama između Hrvatske i Slovenije u istraživanju komunističkih zločina, istaknula je kako je Slovenija mnogo ranije uspostavila institucionalni okvir za sustavna istraživanja.
„Slovenija je imala službenu komisiju s punim legitimitetom za istraživanje masovnih grobišta i zato danas ima konkretne rezultate. Pojedinci i udruge bez institucionalne potpore ne mogu provoditi forenzička istraživanja niti otvarati grobišta“, upozorila je.
Komentirajući činjenicu da je Slovenija još 2015. donijela poseban zakon i ekshumirala tisuće žrtava, dok Hrvatska i dalje sporo rješava pitanje posmrtnih ostataka iz poraća, Vukelić smatra da je Hrvatska izgubila ključne godine nakon osamostaljenja.
„Ostale europske zemlje nisu prolazile rat kakav je Hrvatska prošla tijekom demokratske tranzicije. Mi smo izgubili prvih deset vitalnih godina u kojima su druge države ulagale u komisije, istraživačku politiku i sustavno suočavanje s totalitarnim nasljeđem“, rekla je.
Posebno se osvrnula na gašenje tzv. Vukojevićeve komisije, koja je istraživala masovna stratišta i poratne zločine.
„Podaci koje je komisija prikupila i danas su praktički jedini ozbiljni službeni podaci o stratištima, ali dokumentacija nikada nije sustavno objedinjena. Dio je završio u Hrvatskom saboru, dio u Hrvatskom državnom arhivu, a dio kod pokojnog biskupa Mile Bogovića“, kazala je.
Vukelić tvrdi kako se nakon razdoblja detuđmanizacije pitanje istraživanja komunističkih zločina sustavno marginaliziralo, a osobe koje su se time bavile često bile izložene javnim napadima.
„Imali smo medijsko blaćenje ljudi koji su sudjelovali u istraživanjima, pokretanje raznih postupaka i atmosferu zbog koje su se mnogi povukli iz javnosti“, zaključila je.
O čemu smo još razgovarali sa prof.dr. Vlatkom Vukelić pogledajte u našem najnovijem podcastu:
