Peter Magyar, čija je stranka Tisza uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, poručio je kako će učiniti sve da izborni rezultat označi početak „novog doba“ za zemlju., javlja večernji
Na konferenciji za medije u Budimpešti istaknuo je da pobjeda predstavlja jasan signal promjene političkog smjera i snažnijeg okretanja Mađarske prema Europi.
„Smatram da je povijesni propust Viktora Orbana to što su odnosi između Hrvatske i Mađarske zahladili, iako su ranije bili vrlo dobri. Gledajmo u budućnost i poboljšajmo naše odnose“, poručio je Magyar, najavivši kako će hrvatskog premijera Andreja Plenkovića uskoro pozvati u službeni posjet.
Najavio je i promjenu politike prema slučajevima političkog azila, istaknuvši da će Mađarska pod njegovim vodstvom izručivati strane političare koji su utočište pronašli u toj zemlji, poput Zbigniewa Ziobre iz Poljske i Nikole Gruevskog iz Sjeverne Makedonije.
„Ako očekujemo od drugih država da poštuju naše pravosuđe, onda i mi moramo poštovati njihovo“, poručio je.
Na pitanje vrijedi li isti princip i za slučaj čelnika MOL-a Zsolta Hernadija, kojeg traži hrvatsko pravosuđe, Magyar je odgovorio kako je riječ o kompleksnoj temi.
„INA-MOL je duga priča iz koje treba izvući pouke, uključujući i pitanje naknada štete na međunarodnoj razini. Moram se detaljno upoznati sa slučajem. Znam da nije slučajno što Hernadi nije izručen, no o konkretnim okolnostima zasad nemam sve informacije“, rekao je, dodavši kako će se tim pitanjem baviti nakon preuzimanja dužnosti.
Komentirao je i pitanje karte tzv. Velike Mađarske koja se nalazi u uredu premijera, naglasivši kako u tome ne vidi politički revizionizam.
„Mađarska ima svoju povijest, takve karte mogu se vidjeti na mnogim mjestima. Ne negiramo proteklih tisuću godina“, rekao je, dodajući kako takvi simboli ne predstavljaju teritorijalne pretenzije.
„To nije revizionizam. Ako pomislimo na Austro-Ugarsku monarhiju i razvoj koji se tada dogodio u Hrvatskoj, Dalmaciji i Ugarskoj, mi Mađari to pamtimo kao zlatno doba. Sigurno nismo bili bezgrešni, ali gledajmo u budućnost i poboljšajmo odnose“, poručio je.
Karta Velike Mađarske odnosi se na prikaz granica Kraljevine Mađarske prije Prvog svjetskog rata, odnosno prije Trianonskog ugovora iz 1920. godine, nakon kojeg je Mađarska izgubila velik dio teritorija i stanovništva. Dijelovi tadašnje države pripali su susjednim zemljama, uključujući Hrvatsku, Slovačku, Rumunjsku, Srbiju te dijelove današnje Ukrajine i Austrije.
Magyar i Plenković već su se susreli na marginama sigurnosne konferencije u Münchenu prije dva mjeseca. Prema neslužbenim informacijama iz kruga Magyarovih suradnika, sastanak je protekao u konstruktivnom i srdačnom ozračju, ali uz svijest da u odnosima dviju država postoji otvoreno pitanje koje će zahtijevati ozbiljan politički dogovor.
Riječ je ponajprije o dugotrajnom sporu oko INA-e i MOL-a, upravljačkih prava, kao i neisplaćenih arbitražnih presuda. Tijekom susreta Plenković je, prema dostupnim informacijama, naglasio važnost Jadranskog naftovoda kao ključnog pravca za diversifikaciju opskrbe Mađarske energentima.
Za razliku od dosadašnje politike koja se uvelike oslanjala na rusku naftu putem naftovoda Družba, Magyar je najavio postupno smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji do 2035. godine, što je dio programa njegove stranke.
U tom kontekstu ističe se i uloga Anite Orban, koja se spominje kao moguća ministrica vanjskih poslova u budućoj vladi. Riječ je o stručnjakinji za energetsku sigurnost i ruski utjecaj u srednjoj Europi, koja je sudjelovala i na sastanku u Münchenu.
I u Zagrebu i u Budimpešti postoji, kako doznajemo, spremnost za poboljšanje odnosa, ali i svijest da rješenja neće biti brza ni jednostavna.
„Neće ići preko noći“, navodi jedan izvor iz Budimpešte, dok sugovornici iz Zagreba ističu kako se „otvara nova stranica“ u odnosima dviju država, uz najavu temeljite pripreme budućeg bilateralnog susreta na najvišoj razini.
