Ljeto u Hrvatskoj za mnoge je turiste sinonim za kristalno čisto more i slikovite obalne gradove, no put do odredišta često počinje testom strpljenja u kolonama pred naplatnim kućicama. Osobito u špici sezone, prilazi autocestama pretvaraju se u parkirališta, no tome bi uskoro trebao doći kraj.
Hrvatska je pokrenula temeljitu reformu sustava naplate cestarine, pa bi do kraja ljetne sezone 2026. trebale nestati rampe i kućice. Uvodi se takozvani “free-flow” sustav koji će omogućiti prolazak bez zaustavljanja, a cestarina će se naplaćivati digitalno, automatskim očitavanjem registarskih oznaka ili putem posebnog uređaja u vozilu, piše njemački inFranken.
Digitalna naplata bez zaustavljanja
Hrvatska planira postupno modernizirati sustav naplate i do jeseni 2026. u potpunosti prijeći na model slobodnog protoka vozila. Umjesto na klasičnim naplatnim postajama, sustav će se temeljiti na prolasku bez zaustavljanja. Vozila će se identificirati pomoću kamera i senzora koji će očitavati registarske oznake ili komunicirati s elektroničkim uređajem za naplatu (ENC).
Cilj ove promjene je smanjenje velikih prometnih gužvi na frekventnim pravcima prema jadranskoj obali, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Očekuje se da će automatizirano bilježenje prolazaka osigurati ravnomjerniji protok prometa i povećati kapacitet autocesta.
Kako će funkcionirati naplata?
Novi sustav kombinirat će dvije tehnologije: automatsko prepoznavanje registarskih oznaka i korištenje ENC uređaja. Time bi se postupak trebao znatno ubrzati jer se vozila neće morati zaustavljati, već će se njihov prolazak automatski zabilježiti, a cestarina obraditi u pozadini.
Za osobne automobile i motocikle do 3.5 tone predviđena je registracija putem očitavanja tablica, nakon čega slijedi automatska naplata. Teška vozila, poput kamiona i autobusa, i dalje će u pravilu morati koristiti ENC uređaj.
Cijena ovisi o kilometraži
Hrvatska ne uvodi sustav vinjeta, već zadržava postojeći model naplate cestarine prema prijeđenoj udaljenosti. To znači da će vozači plaćati za stvarno prijeđene dionice, a iznos će ovisiti o odabranoj ruti i kategoriji vozila. Mijenja se i način plaćanja, koji postaje isključivo bezgotovinski.
Cestarina će se naplaćivati s bankovnog računa ili kartice povezane s registarskom oznakom vozila ili putem nadoplate na ENC uređaju. Kako bi se izbjegli naknadni troškovi, vozači će se morati unaprijed registrirati u sustav.
Koliko će koštati?
Iako se sustav mijenja, logika obračuna ostaje ista – cijena će se i dalje formirati po kilometru. Prema grubim procjenama, cijena za osobne automobile kretat će se između osam i deset centi po kilometru, ovisno o dionici.
Primjerice, vožnja autocestom A1 od Zagreba do Splita stajat će oko 44 eura, put od slovenske do srpske granice (A3) oko 20 eura, a dionica od Umaga do Pule u Istri (A9) oko 6,30 eura. Iznosi će varirati ovisno o kategoriji vozila, pa će motocikli plaćati manje, dok će za kampere ili vozila s prikolicom cijene biti više.
Na nekim dionicama, poput tunela ili mostova, mogu se naplaćivati i posebne naknade, piše njemački portal.
Potrebna je priprema
Kako bi sustav funkcionirao bez zastoja, bit će potrebna priprema vozača. Oni koji povremeno koriste autoceste moći će unaprijed registrirati svoje vozilo putem internetskog portala, unijeti registarsku oznaku i povezati je s metodom plaćanja.
Za vozače koji češće putuju ili koriste više vozila, praktičnije rješenje ostaje ENC uređaj. Za kamione i autobuse on će i dalje biti obvezan. Postojat će i mogućnost registracije na licu mjesta putem terminala za one koji nenajavljeno uđu u zemlju, no to bi u jeku sezone moglo uzrokovati čekanje.
Što ako ne platite?
Neplaćanje cestarine u novom sustavu bit će sankcionirano visokim kaznama. Budući da se kontrola temelji na automatiziranom praćenju, prekršaji će se bilježiti brzo i efikasno. Vozačima koji ne podmire svoje obveze prijeti novčana kazna, a moguća je i prekogranična naplata potraživanja te dodatni troškovi obrade.
U slučaju pogreške, poput krivo očitane registracije, bit će moguće uložiti prigovor, no to je često složen postupak. Zbog toga je najbolja prevencija pravovremena registracija u sustav i provjera naplate nakon putovanja.
Hrvatska slijedi europski trend
Ova reforma nije izoliran slučaj. Hrvatska se pridružuje nizu europskih zemalja koje digitaliziraju svoje sustave naplate cestarine kako bi poboljšale protok prometa i povećale učinkovitost. Cilj je svugdje isti: smanjiti zastoje i nepotrebna zaustavljanja na naplatnim postajama.
Osim cestarine, važno je podsjetiti i na prometne propise u Hrvatskoj. Ograničenja brzine na autocestama su stroga, a za mlade vozače vrijede i dodatno snižene granice. Unutar i izvan naseljenih mjesta također postoje jasno definirana ograničenja.
Vozači s kamp-prikolicama ili prikolicama moraju računati na znatno niže dopuštene brzine. U vozilu je obvezno imati reflektirajuće prsluke za sve putnike, a za alkohol vrijede različita ograničenja ovisno o vozačkom iskustvu, pri čemu su pravila za mlade i profesionalne vozače najstroža., prenosi Index.
