Dok rat u Iranu prijeti dugotrajnim poremećajem energetskih tokova, Europa se suočava s potencijalnim opskrbnim šokom koji bi mogao paralizirati industriju, prizemljiti zračni promet, povećati cijene hrane, poskupjeti zaduživanje i ponovno potaknuti inflaciju, piše POLITICO.
Kako posljednji tankeri s fosilnim gorivima iz Perzijskog zaljeva pristižu u europske luke, razmjeri mogućeg udara tek počinju postajati jasni europskim čelnicima., prenosi jutarnji
Ako se sukob produži, posljedice za europsko gospodarstvo mogle bi biti usporedive s onima tijekom pandemije Covida-19 ili na početku rata u Ukrajini, upozorio je njemački kancelar Friedrich Merz. Talijanski ministar obrane Guido Crosetto priznao je kako svakodnevno prati razvoj situacije, ističući da ga informacije kojima raspolaže ozbiljno zabrinjavaju. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je da bi sukob mogao potrajati godinama te da bi njegove dugoročne posljedice mogle nadmašiti i sadašnje procjene.
Oko 20 posto svjetske nafte i plina prolazi kroz Hormuški tjesnac, što ga čini jednim od najvažnijih energetskih pravaca na svijetu. Američki predsjednik Donald Trump poručio je državama pogođenima nestašicom energenata da će se morati same snaći u osiguravanju opskrbe.
Nafta i plin ključni su ne samo za promet i grijanje, nego i za čitav industrijski lanac – od proizvodnje hrane i plastike do kemijske industrije i poljoprivrede. Poremećaji u opskrbi dodatno otvaraju pitanje dostupnosti drugih resursa, poput gnojiva i helija, važnog za proizvodnju mikročipova.
Za sada europski potrošači najviše osjećaju rast cijena goriva, no analitičari upozoravaju da je riječ tek o početnoj fazi šireg udara.
Za razliku od ranijih energetskih kriza, ova zahvaća sve ključne izvore energije – od sirove nafte i plina do rafiniranih derivata poput dizela i avionskog goriva. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca izravno utječe na petinu globalne opskrbe.
Kako sukob ulazi u peti tjedan, azijske zemlje, koje su snažnije ovisne o energentima iz Perzijskog zaljeva, sve agresivnije podižu cijene kako bi osigurale isporuke, pritom preusmjeravajući terete koji su ranije bili namijenjeni Europi. Tankeri s američkim ukapljenim plinom već su skrenuli prema azijskim tržištima, dok se očekuje da će uskoro stići i posljednje pošiljke iz Katara.
Europski lideri sve otvorenije priznaju da bi planirane količine plina mogle izostati. Analitičari upozoravaju kako “nema sigurnosne mreže” te procjenjuju da bi Europa posljedice mogla početi osjećati već u idućim tjednima.
