Premijer Andrej Plenković okupio je ministre na sjednici Vlade.
Vlada će na sjednici donijeti odluku o puštanju na tržište obveznih zaliha nafte i naftnih derivata. U saborsku će proceduru uputiti prijedloge tri zakona koji bi, usklađivanjem s europskim zakonodavstvom, trebali osigurati veću zaštitu potrošača i sudionika javnog djelovanja. U Zakon o obveznim odnosima transponiraju se dvije europske direktive – o odgovornosti za neispravan proizvod te o promicanju popravka robe, čiji je cilj potaknuti potrošače na dulje korištenje proizvoda i smanjenje otpada. Ovim izmjenama proizvod bi nakon uporabe trebao postati sirovina, a ne otpad, dok se veća zaštita potrošača ogleda u proširenju kruga odgovornih osoba pa će se tako naknada štete moći, osim od proizvođača, zahtijevati i od uvoznika, zastupnika proizvođača, pružatelja usluga ispunjavanja narudžbi, dobavljača te pružatelja internetskih platformi.
Izmjenama Zakona o stečaju potrošača ti se predmeti prenose na trgovačke sudove, specijalizirane za stečajne postupke. Cilj novog Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje je zaštita novinara, izdavača, medijskih organizacija, prijavitelja nepravilnosti, boraca za ljudska prava, organizacija civilnog društva, sindikata, umjetnika, istraživača, članova akademske zajednice i drugih od neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka (10 sati, Nacionalna i sveučilišna knjižnica).
Premijer Andrej Plenković uvodno se obratio na sjednici Vlade.
Osvrnuo se na incident na Savi kod Babine Grede: “Došlo je do prevrtanja čamaca koji su naletjeli na močvarno područje u rijeci Savi.”
Zahvalio se svim službama na terenu: “Nema potvrde da je bilo tko preminuo, ali s obzirom na uvjete, nemamo službenih potvrda. Svi ljudi koji su izvučeni iz rijeke su dobro i o njima se vodi skrb.”
Komentirao je i nevrijeme koje je pogodilo Hrvatsku: “Čekamo podatke i naravno da ćemo pomoći u saniranju šteta koje su se dogodile. Molim sve sugrađane da prate upozorenja i nastoje poduzeti mjere da dođe do što manje šteta, ako ponovno budemo izloženi olujnom vjetru.”
Premijer se osvrnuo i inflaciju od 4,8 posto u ožujku u Hrvatskoj: “To je izravna refleksija rata na Bliskom istoku i rasta cijena energenata, inflacija je porasla i u 17 drugih članica eurozone, na razini cijelog EU-a.”
“Poslali smo poruku svim gospodarskim akterima. Ne vidimo potrebe niti opravdanja za dizanje cijena jer se tada inflatorni pritisci i manifestiraju. Ovo nije vrijeme za stvaranje ekstra dobiti”, rekao je.
Dodao je da nije došlo do promjene u cijeni struje i pline, samo kod cijena naftnih derivata., prenosi N1.
