Kupci iz Mađarske posljednjih mjeseci sve češće prelaze granicu i dolaze u trgovine na istoku Hrvatske, osobito u Baranji, gdje pune kolica mesom, sirevima, cigaretama i drugim prehrambenim proizvodima. Kako piše Glas Slavonije, riječ je o trendu koji postaje sve vidljiviji u pograničnim sredinama.
Stanovnici Belog Manastira svjedoče da je u trgovinama sve više mađarskih kupaca, a dio trgovaca već prilagođava ponudu i kalkulacije toj potražnji. Najveće gužve bilježe se krajem tjedna, kada kupci iz susjedne zemlje dolaze u većim skupinama i kupuju znatne količine robe.
Najtraženiji su veći komadi svinjskog mesa – vratina, but, plećka i slanina – ali i sirevi, slatkiši, gotova jela te duhanski proizvodi. U pojedinim slučajevima kupci na blagajnama ostavljaju i stotine eura, osobito pri kupnji cigareta u većim količinama.
Razlog ovakvog “šoping-turizma” leži ponajprije u cijenama. Prema riječima trgovaca, svinjetina je u hrvatskim trgovačkim lancima i do 30 posto jeftinija nego u Mađarskoj, dok su pojedini sirevi jeftiniji i do pet eura po komadu. Upravo te razlike potiču sve veći broj kupaca na prelazak granice.
Riječ je i o zanimljivom obratu u odnosu na ranija razdoblja. Prije i neposredno nakon Domovinskog rata, građani Hrvatske često su odlazili u kupnju u Mađarsku. Danas se smjer promijenio – Mađari dolaze u Hrvatsku, dok su odlasci Hrvata preko granice znatno rjeđi.
Sličan trend bio je vidljiv i 2022., kada su hrvatski građani odlazili u Mađarsku po jeftinije gorivo. No, nakon što su povlaštene cijene za strance ograničene i potom ukinute, taj je oblik kupovine gotovo nestao.
Prema pravilima Europske komisije, unutar Europske unije vrijedi slobodno kretanje robe, ali uz određena ograničenja. Za osobnu potrošnju dopušten je prijenos mesa, mliječnih proizvoda, voća i povrća, dok za duhanske i alkoholne proizvode postoje jasno definirane količine – primjerice do 800 cigareta ili 10 litara jakih alkoholnih pića.
Kad je riječ o gorivu, trenutačno nema značajnijeg “benzinskog turizma” iz Mađarske prema Hrvatskoj na području Baranje. Cijene se razlikuju ovisno o lokaciji i vrsti postaje, a u Mađarskoj se korigiraju dvaput tjedno.
Sugovornici iz pograničnih krajeva ističu i dodatni učinak – mađarski kupci nakon kupovine često odlaze na ručak u lokalne restorane. Prekogranična kupnja tako ne ostaje samo na trgovinama, nego postaje dio šire svakodnevice uz granicu, ali s potpuno promijenjenim smjerom nego nekad.
