Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u podcastu Večernjeg TV-a govorio je o nizu aktualnih tema – od povratka vojnog roka i odnosa s predsjednikom Zoranom Milanovićem do sigurnosne situacije u regiji te ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Komentirao je i informacije iz Srbije o nabavi supersoničnih raketa kineske proizvodnje za borbene zrakoplove MiG-29, koje su, prema medijskim navodima, nazvane “Zagrepčanke”. Anušić kaže kako u Ministarstvu obrane već sedam do osam mjeseci znaju da Srbija posjeduje takve rakete te da je ta činjenica uzeta u obzir u procjenama sigurnosne situacije.
Naglasio je da Hrvatska takve informacije ne ignorira, već razvija protumjere i tehnološke odgovore na potencijalne prijetnje.
Ministar smatra kako je za jačanje obrambenih sposobnosti važno preuzimati iskustva i tehnologije od država koje imaju konkretno borbeno iskustvo protiv sličnih prijetnji, poput Izraela i Ukrajine. U tom je kontekstu kritizirao institucionalna ograničenja koja, kako tvrdi, usporavaju razmjenu znanja i modernizaciju obrambenog sustava.
“Predsjedniče, vi imate ogradu da mi ne razgovaramo s Ukrajincima koji se bore protiv takvih raketa i imaju način obrane i znaju iskustveno kako se od toga obraniti. Ista stvar je s Izraelcima koji u ovom trenutku skidaju iranske balističke rakete. S kime mi razgovaramo, s kime da podijelimo iskustva? Izrael je praktički u ratu 30–40 godina, a Ukrajina četiri godine i bore se protiv takvih raketa. Evo, ja bih volio čuti da on meni kaže s kim bih ja trebao sjesti i razgovarati o sigurnosti Republike Hrvatske.”
Anušić je odbacio i kritike predsjednika Republike vezane uz nabavu francuskih borbenih zrakoplova Rafale. Naglasio je kako Srbija, iako također kupuje te zrakoplove, ne može ostvariti istu operativnu razinu kao Hrvatska jer kao država izvan NATO-a nema pristup komunikacijskom sustavu Link-16, koji značajno povećava učinkovitost borbenih sustava.
Govoreći o odnosu s predsjednikom Milanovićem, ministar je rekao kako ne želi ulaziti u medijska prepucavanja te da mu je prioritet rad u Ministarstvu obrane i Vladi. Ipak, ocijenio je da predsjednik često nastupa nekorektno i nedostojno funkcije koju obnaša.
Nakon što je Milanović poručio da s Anušićem ne želi razgovarati jer nije njegova politička razina te da komunicira isključivo s premijerom, ministar mu je odgovorio oštro.
“Ja i on nismo u političkoj razini, ali u nečem puno bitnijem nismo u istoj razini – ljudskoj razini. Nemamo nikakve doticaje. Niti je naša prošlost ista, niti je naš background isti, niti je njegov životopis sličan mome, niti moj njegovome. Naši putevi nikad se nisu ukrštavali niti su bili isti. I ne samo u političkom smislu nismo na istoj strani, nego i u ljudskim vrijednostima i karakteru.”
Ministar je rekao i da neće uzvraćati predsjedniku na tvrdnje o stanju u vojsci, iako smatra problematičnim što je, kako tvrdi, iznio klasificirani podatak o broju vojnika koji nedostaju u sustavu.
Govoreći o povratku vojnog roka, Anušić je izrazio uvjerenje da će biti dovoljno zainteresiranih za profesionalni sastav Oružanih snaga te da se već sada može reći da je projekt uspješan, unatoč kritikama zbog trajanja obuke od dva mjeseca.
“Dva mjeseca je dovoljno. Kad se uspoređuje s Jugoslavenskom armijom, tamo je obuka trajala između dva i dva i pol mjeseca. Sve ostalo bila je indoktrinacija ideologijom i politikom. Mi nemamo potrebu za indoktrinacijom mladog čovjeka, nego ga želimo kroz dva mjeseca osposobiti da stekne određene vještine i znanja koja će mu koristiti u životu, njemu i njegovoj obitelji.”
Anušić je istaknuo i da odlično surađuje s premijerom Andrejem Plenkovićem te da zajedno vode politiku za koju smatraju da je najbolja za Hrvatsku i Oružane snage.
Kazao je da ne razmišlja o političkom razdoblju nakon Plenkovića te da mu je fokus na obavljanju dužnosti i podršci stranačkoj politici. Podsjetio je kako je Plenković tri puta pobijedio na parlamentarnim izborima i izrazio uvjerenje da će HDZ pod njegovim vodstvom pobijediti i četvrti put.
Govoreći o vladajućoj većini, istaknuo je da ona raspolaže s 78 zastupničkih ruku i da stabilnost Vlade nije bila ozbiljno ugrožena, čak ni u trenucima političkih napetosti. Smatra da je bivši ministar Josip Dabro svojim postupcima najviše naštetio sam sebi te privremeno izazvao krizu u Vladi.
Na kraju se osvrnuo i na optužbe za povijesni revizionizam, koje je odlučno odbacio. Istaknuo je da osuđuje režime iz Drugog svjetskog rata koje naziva najcrnjim razdobljem hrvatske povijesti, ali smatra da se društvo ne smije stalno vraćati u prošlost.
“Ako su najveći problem u Hrvatskoj 1941. i 1945., ustaše i partizani, ako su najveći problem pjesme i koncerti Marka Perkovića Thompsona, ako su najveći problem stalne rasprave o ideologiji i svjetonazoru, onda smo mi kao narod u ozbiljnom problemu. Imamo toliko izazova i problema pred sobom da se jednostavno moramo okrenuti budućnosti.”
