Američki predsjednik Donald Trump zatražio je bezuvjetnu kapitulaciju Irana i najavio da bi Washington mogao sudjelovati u izboru novog iranskog ajatolaha. Istodobno spominje i nove geopolitičke ciljeve, među kojima i Kubu. Teheran zasad ne pokazuje nikakve znakove predaje.
Iran nastavlja lansirati projektile i dronove na američke i izraelske ciljeve, dok Izrael dodatno pojačava napade na iranske položaje, ali i na ciljeve u Libanonu. U međuvremenu se pogoršava i izbjeglička kriza u regiji.
Razvoj događaja iz Washingtona prati dopisnik Nove TV Ivica Puljić, koji upozorava da Sjedinjene Američke Države nisu spremne za ovakav sukob.
“SAD nije spreman za ovaj rat. To pokazuju brojne kontradiktorne izjave vladinih dužnosnika. Jedni govore da je riječ o ratu, drugi da je to samo vojna operacija, što podsjeća na Putinovu retoriku o Ukrajini”, kaže Puljić.
Prema njegovim riječima, američka diplomacija u posljednjih je 17 mjeseci znatno oslabljena. Trumpova administracija otpustila je desetke iskusnih diplomata, a nekoliko ključnih diplomatskih mjesta na Bliskom istoku ostalo je nepopunjeno. U gotovo godinu dana otpušteno je oko 1300 službenika, uključujući stručnjake za Bliski istok i borbu protiv terorizma. Istodobno je praktički ugašena i agencija USAID, koja je u kriznim situacijama imala važnu ulogu.
Puljić ističe i da je FBI otpustio dvanaest vodećih protuobavještajnih stručnjaka za Bliski istok i Iran, dok Teheran s druge strane raspolaže snažnim obavještajnim aparatom.
“Vidljiv je nedostatak planiranja i razumijevanja onoga što se događa na terenu. Zbog toga situacija polako izmiče kontroli”, upozorava Puljić.
Dodaje da su europski saveznici svjesni koliko bi se situacija mogla dodatno pogoršati. Iako je Trump ranije pokazivao otvoreno nepoštivanje prema europskim partnerima, sada mu je njihova podrška potrebna – i logistički i politički.
“Treba mu Europa, trebaju mu zračne i morske luke, ali i politička potpora u međunarodnoj diplomaciji. Treba mu i Ukrajina. To je sadašnja realnost”, kaže Puljić.
Istodobno, američka javnost ne podržava najave o jačim napadima na Iran.
“Američki građani ne pozdravljaju ovaj rat. Plaše se mnogo šireg sukoba, a postoje najave da bi operacije mogle potrajati. Središnje zapovjedništvo govori o ratu koji bi mogao trajati do rujna i traži sredstva za dodatnih sto dana borbi, što bi koštalo oko 50 milijardi dolara. Procjenjuje se da rat već sada stoji više od milijardu dolara dnevno”, navodi Puljić.
Iako Trump ima potporu u Kongresu, gdje dominiraju njegovi politički saveznici, podrška među građanima znatno je slabija.
“Sve je manje informacija s terena, a sve više Trumpovih poruka o bezuvjetnoj predaji Irana. No ljudi više ne nasjedaju na takvu retoriku”, kaže Puljić.
U Sjedinjenim Državama raste i strah da Izrael postupno uvlači Ameriku u širi rat, zbog čega podrška Izraelu među američkim građanima slabi. Trump, dodaje Puljić, očito računa na scenarij sličan onome u Venezueli, ali smatra da je to u slučaju Irana teško ostvarivo.
Američki ministar obrane najavio je mogućnost dramatičnog povećanja napada na Iran, dok se Teheran priprema za mogućnost američke kopnene invazije.
Puljić upozorava i na sve glasnije sumnje da su američki projektili pogodili školu u Iranu, pri čemu je poginulo 165 učenica. Takvi događaji dodatno potiču uvjerenje da Washington nema jasnu strategiju izlaska iz sukoba.
Građani SAD-a strahuju i od ekonomskih posljedica rata. Rast cijena goriva mogao bi pokrenuti novi val poskupljenja. Prosječna cijena benzina trenutno iznosi 3,32 dolara po galonu, dok premium gorivo prelazi pet dolara.
Trump poručuje da je riječ o privremenom rastu cijena.
“Vidjet ćemo”, zaključuje Puljić.
