Četiri godine nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, rat koji je u Moskvi najavljivan kao “trodnevna specijalna operacija” prerastao je, kako ističe vanjskopolitički analitičar Tonči Tadić, u “najvažniji vanjskopolitički događaj prve polovice 21. stoljeća”.
Prisjećajući se 24. veljače 2022., Tadić kaže da mu je ishod bio jasan već nakon govora Vladimira Putina uoči invazije. “To je bila čista retorika krvi i tla po uzoru na Adolfa Hitlera”, ustvrdio je. Smatra da rat “nema nikakve veze ni s NATO-om, ni s ugrozama”, nego s “potpuno iracionalnim ciljevima obnove ruskog imperija pod Putinom kao vođom”.
Tezu o ugroženosti Rusije odbacuje kao neodrživu. “Kakva crna sigurnost je u pitanju kod zemlje koja ima 1550 nuklearnih bojnih glava, strateške bombardere i interkontinentalne rakete?”, upitao je. Podsjetio je i na intervju u kojem Putin, na izravno pitanje o NATO-u, nije dao jasan odgovor, nego je, kako kaže, iznio “nevjerojatnu gomilu budalaština” o povijesti i “jednom narodu s tri imena”., piše Večernji list.
Prema Tadiću, ruski predsjednik ni danas nije odustao od svojih ciljeva. “Nije ni milimetra pomakao svoje stavove”, rekao je, dodajući da bi svako povlačenje značilo priznanje pogreške. Kao krajnji cilj vidi “Ukrajinu kao vazalnu državu Ruskog Carstva”, a ideju da se s 250 tisuća vojnika može pokoriti zemlja od 40 milijuna stanovnika naziva “potpuno suludom”.
O pregovorima govori bez iluzija. “Ti pregovori se vode radi pregovora.” Njihova je svrha, smatra, da “nijedna strana u očima Trumpa ne ispadne ona koja je napustila pregovore”, iako obje znaju “da od toga nema ništa”. Kraj rata vidi “jedino na bojištu, a ne za pregovaračkim stolom”, i to kroz iscrpljivanje ruske logistike i gospodarstva.
Upozorava i na širi geopolitički kontekst. Na ulazima u ruske vojarne, kaže, nalazi se “veliki jumbo plakat” koji prikazuje tzv. ruski svijet – prostor bivšeg Sovjetskog Saveza, zemalja Varšavskog pakta pa čak i bivše Jugoslavije. “Bez Ukrajine nema obnove Sovjetskog Saveza. Nema obnove Ruskog Carstva”, naglasio je.
Oštar je i prema mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, za kojeg tvrdi da “od početka djeluje kao ruski špijun i ruska krtica unutar Europske unije”. Ipak, uvjeren je da će Europska unija, unatoč sporosti, ostati dosljedna. “Kao što je bilo jako teško postići konsenzus oko uvođenja sankcija Rusiji, vjerujte mi, bit će još teže postići konsenzus oko skidanja sankcija Rusiji.”
Govoreći o ulozi Sjedinjenih Država, Tadić smatra da Europa više ne može računati na bezrezervnu američku potporu. “Amerika nije pouzdani partner Europske unije u rješavanju kriza i sigurnosnih izazova Europe. Europa to mora raditi sama”, poručio je, dodajući da je takav zaokret već vidljiv u američkim strateškim dokumentima.
Na kraju se osvrnuo i na nuklearne prijetnje, kojih je, prema njegovoj evidenciji, bilo 55. Ipak, smatra da do uporabe nuklearnog oružja neće doći. “Postoji sistem nuklearnog odvraćanja”, rekao je, ocijenivši da takav scenarij “nije u interesu nikome, pa ni samom Putinu”. Sve prijetnje, zaključuje, služile su prikrivanju činjenice da “Rusija zapravo ne može ostvariti svoje strateške ciljeve”.
