Pariz je zatražio objašnjenje od Europske komisije zbog odluke da povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica sudjeluje kao promatračica na prvom službenom sastanku Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu., javlja N1
Glasnogovornik francuskog Ministarstva vanjskih poslova Pascal Confavreux izjavio je kako je Francuska “iznenađena” tom odlukom, naglasivši da Šuica za sudjelovanje nije imala mandat Vijeća EU-a. “Iznenađeni smo jer nema mandat Vijeća da ode i sudjeluje na tom sastanku Odbora za mir. Morat će to objasniti kada se vrati”, rekao je u Parizu.
Prema navodima Euronewsa, Francuska, Belgija, Španjolska, Irska, Slovenija, Švedska i Portugal tijekom zatvorenog sastanka veleposlanika izrazile su zabrinutost da bi sudjelovanje članice Komisije moglo biti protumačeno kao kolektivno odobravanje rada tog tijela. Confavreux je pritom istaknuo kako se Odbor za mir mora ponovno usredotočiti na situaciju u Gazi te dodao da Francuska, dok god postoje nejasnoće oko njegovih parametara, ne može sudjelovati.
Rezerve je iznijela i slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, koja je ocijenila da povjerenica nema ovlasti u području vanjske politike, s obzirom na to da se stajališta EU-a u tom segmentu usuglašavaju jednoglasno među državama članicama.
S druge strane, Europska komisija brani odluku o sudjelovanju, ističući kako je prisutnost Šuice dio dugogodišnjeg angažmana EU-a u provedbi primirja i pripremama za poslijeratni oporavak Gaze. “Naše sudjelovanje treba promatrati u kontekstu naše dugogodišnje predanosti provedbi primirja u Gazi, kao i naše spremnosti da sudjelujemo u međunarodnim naporima kada je riječ o oporavku i obnovi Gaze”, poručio je glasnogovornik Komisije. Dodao je kako EU želi biti aktivan sudionik budućih procesa, a ne tek financijski podupiratelj.
Europska unija najveći je donator humanitarne pomoći palestinskom narodu, s ukupno 1,65 milijardi eura izdvojenih od početka rata između Izraela i Hamasa 7. listopada 2023.
Komisija navodi i da je 14 od 27 država članica poslalo diplomatskog predstavnika na sastanak, što, prema njihovu tumačenju, pokazuje interes za sudjelovanje u raspravama o budućnosti Gaze. Ipak, dio diplomata smatra da je razlika između slanja političke predstavnice i diplomatskih izaslanika izazvala nelagodu u pojedinim prijestolnicama.
Prema riječima jednog dužnosnika EU-a, Šuica nije planirala intervenirati tijekom sastanka niti iznositi službena stajališta Komisije, a njezina je prisutnost trebala spriječiti potpuno isključivanje EU-a iz rasprava o obnovi Gaze. Komisija pritom ističe da se ne namjerava pridružiti Odboru kao članica, pozivajući se na otvorena pitanja o njegovu opsegu, upravljanju i usklađenosti s Poveljom Ujedinjenih naroda.
Mađarska i Bugarska jedine su članice koje su izrazile želju za stalnim članstvom u Odboru, dok su među državama koje su poslale diplomatske predstavnike Njemačka, Italija, Nizozemska i Poljska.
Odluka je izazvala i političke reakcije u Europskom parlamentu. Francuska zastupnica Nathalie Loiseau, članica Odbora za vanjske poslove, dovela je u pitanje mandat koji Šuici omogućuje sudjelovanje na sastanku, poručivši da se Komisija mora brzo očitovati. Klub zastupnika socijalista i demokrata te skupina Renew Europe također su zatražili dodatna pojašnjenja, ocjenjujući da legitimiranje tijela koje marginalizira Ujedinjene narode nije u skladu s načelima EU-a. Zastupnici s ljevice potez su opisali kao neprimjeren ustupak Washingtonu.
Kritike su usmjerene i na samu povelju Odbora, koja ne spominje Gazu te mu daje širok globalni mandat, uz posebne ovlasti američkom predsjedniku. Neformalni dokument diplomatske službe EU-a, u koji je Euronews imao uvid, navodi pravne zabrinutosti, uključujući ocjenu da bi koncentracija ovlasti u rukama predsjednika mogla biti u suprotnosti s autonomijom pravnog poretka Europske unije.
