Nadbiskup Paul Richard Gallagher, tajnik za odnose s državama Svete Stolice, u razgovoru za Dnevnik Nove TV dotaknuo se odnosa s Hrvatskom, stanja na zapadnom Balkanu, krize multilateralizma, ratova u svijetu te uloge mladih generacija. Razgovor je u Rimu vodila urednica vanjske politike Ivana Petrović.
Govoreći o odnosima Hrvatske i Svete Stolice, istaknuo je da su oni vrlo dobri i da ih obilježava stalna razmjena posjeta. “Imamo dobrog apostolskog nuncija u Zagrebu. Voljeli bismo kad bi Hrvatska vlada imenovala veleposlanika pri Svetoj Stolici. Prošlo je već više godina. Ali imamo izvrsnog otpravnicu poslova koji obavlja sjajan posao. Mislim da je Hrvatska vrlo prirodan partner Svetoj Stolici. Sjećate se da smo vrlo brzo priznali hrvatsku nezavisnost i davali smo sve od sebe da uvijek ostanemo zainteresirani za hrvatska pitanja i za život Crkve, ali i za aktivnosti države tijekom katkad izazovnih trenutaka”, rekao je.
Osvrnuo se i na stanje u jugoistočnoj Europi, naglasivši zabrinutost zbog prilika na zapadnom Balkanu i njihovog utjecaja na susjedne članice Europske unije. “To je jedan od razloga zašto je Sveta Stolica uvijek poticala širenje Europske unije. Mislimo da je to vrlo pozitivno i da može pomoći zemljama zapadnog Balkana da nadvladaju teškoće, ali i da njihovi stanovnici ostanu jer u regiji vlada veliki migracijski problem”, kazao je.
Posebnu je pozornost posvetio Bosni i Hercegovini, koju opisuje kao složenu, ali vrijednu multietničku i multireligijsku stvarnost. “Zaista vjerujemo da to predstavlja bogatstvo za regiju, ali zahtijeva velike napore u Bosni i Hercegovini. Sveti se Otac nedavno referirao na Daytonski sporazum i mi još vjerujemo da te stvari imaju golemi potencijal. Postoje ozbiljni konstitucionalni i ekonomski izazovi i to zahtijeva veliku pozornost”, rekao je, dodajući da je međunarodna pozornost trenutačno usmjerena na Ukrajinu, Bliski istok, Iran i Gazu, zbog čega zapadni Balkan ostaje u drugom planu.
Govoreći o globalnim odnosima, upozorio je na krhkost multilateralnog poretka. “Sveta Stolica i dalje čvrsto podupire multilateralni sustav. Smatramo da je to jedno od velikih postignuća razdoblja nakon 1946. i žalimo što je danas krhak i disfunkcionalan. Bez multilateralnog sustava male zemlje nemaju pravi glas u međunarodnim odnosima”, poručio je. Upozorio je i na opasnost svijeta podijeljenog na sfere utjecaja velikih sila u kojem bi malim državama bilo teško doći do izražaja.
Ujedinjene narode opisao je kao slabe te istaknuo potrebu reformi, posebno zbog percepcije da Vijeće sigurnosti ne funkcionira kako je zamišljeno. Zauzeo se i za snažniju ulogu Opće skupštine.
O mirovnim pregovorima za Ukrajinu rekao je da su važni i dobrodošli, ali da Vatikan ima određene rezerve prema metodologiji. “Vjerujemo da Europa, jer je riječ o europskom ratu, mora imati glas i sudjelovati. Ako se nešto može postići pregovorima u ovom strašnom ratu koji je odnio toliko života, to treba pozdraviti, ali proces treba otvoriti i drugim dionicima”, rekao je.
Na pitanje o inicijativi Donalda Trumpa za Odbor za mir kazao je da Vatikan poziv još proučava. “Cijenimo što je predsjednik Trump poduzeo inicijativu. Zabrinuti smo zbog utjecaja tog odbora na UN i postojeći multilateralni sustav, kao i pitanjem imaju li Palestinci dovoljno jak glas. To trebamo procijeniti prije službenog odgovora”, poručio je.
Govoreći o generaciji Z, istaknuo je da njezin glas postaje sve snažniji. “Nažalost, katkad imaju tendenciju kretati se u smjeru nasilja, što je negativno. Ali generacija Z zaslužuje da je se čuje. Moraju razviti i samokritičan stav te međusobno razgovarati i prosuđivati stvari”, rekao je. Upozorio je i na opasnost oslanjanja na slogane te pozvao mlade na dublje razumijevanje tema o kojima zauzimaju čvrste stavove.
Kao najveći izazov vatikanske diplomacije naveo je poticanje iskrenog dijaloga u svijetu obilježenom nepovjerenjem. “Trenutačno imamo deficit povjerenja. Ljudi se boje stavova drugih i ne prepoznaju potrebu zajedničkog života. Moramo razgovarati, voditi dijalog i biti spremni na kompromise. Nije sve u materijalnom prosperitetu – ljudi moraju biti i duhovno nahranjeni. Crkva to mora shvatiti ozbiljno i biti dosljedna u onome što govori i čini”, zaključio je nadbiskup Gallagher.
