Nakon gostovanja Miranda Mrsića na N1 televiziji, u kojem je ustvrdio da su braniteljske mirovine ionako visoke te doveo u pitanje opravdanost onoga što naziva dodacima, reagiralo je Ministarstvo hrvatskih branitelja, odbacivši njegove tvrdnje.
U priopćenju navode da se ne radi o nikakvim dodacima, nego o povećanju mirovinskog faktora invalidskih mirovina za sve korisnike, ovisno o stupnju gubitka radne sposobnosti. Ističu da je faktor za djelomični gubitak radne sposobnosti povećan s 0,8 na 0,9, a za potpuni i trajni gubitak s 1,0 na 1,1, te da je riječ o sustavnom povećanju unutar mirovinskog osiguranja koje vrijedi za sadašnje i buduće korisnike.
“Namjerno prikazivati takvu mjeru kao ‘dodatak’ znači svjesno stvarati dojam povlaštenosti ondje gdje je riječ o zakonskom pravu osoba koje su izgubile radnu sposobnost”, poručuju iz Ministarstva.
Posebno problematičnim ocjenjuju to što takve tvrdnje dolaze od bivšeg ministra koji je, kako navode, proveo administrativno razdvajanje braniteljskih invalidskih mirovina na tzv. radnički i povlašteni dio. Tvrde da je time pravo temeljeno na stažu kod brojnih poginulih i teško stradalih branitelja svedeno na simbolične iznose, dok je ostatak tretiran kao nadogradnja, što je, kako ističu, proizvelo pravnu nesigurnost i stigmatizaciju.
Navode i da su u vrijeme njegova mandata mirovine rasle tek simbolično, dok najniže mirovine nisu rasle, te da je iz drugog mirovinskog stupa povučeno oko 4,3 milijarde kuna radi osiguravanja isplate mirovina.
Za razliku od toga, ističu da je Vlada u rujnu 2017. ponovno spojila razdvojene invalidske mirovine branitelja i uklonila posljedice takvog modela. Dodaju da su najniže mirovine u mandatu ove Vlade rasle tri puta te da su od 2019. do stupanja na snagu novog zakona 1. srpnja 2025. dodatno proširena prava iz mirovinskog osiguranja. Kao rezultat navode rast najnižih mirovina veći od 115 posto te ostalih mirovina veći od 92 posto.
“Izjava da su ‘braniteljske mirovine ionako visoke’ nije samo neosjetljiva, već pokazuje kontinuitet iste politike koja je stvarala podjele i nesigurnost u sustavu. Riječ je o ljudima koji su izgubili zdravlje, radnu sposobnost ili članove obitelji u obrani RH, a njihova prava nisu predmet paušalnih političkih ocjena”, stoji u priopćenju.
Zaključno poručuju da se ne radi o ideološkom pitanju, nego o odgovornosti i činjenicama, uz napomenu da javnost ima pravo znati tko je razdvajao mirovine i stvarao nesigurnost, a tko je, kako navode, taj model ukinuo i stabilizirao sustav.
