Minimalne plaće znatno se razlikuju diljem Europe. Euronews Business donosi detaljniji pregled minimalnih plaća u eurima i prema paritetu kupovne moći (PPS) početkom 2026. godine.
Prema procjeni Euronewsa temeljenoj na podacima Eurostata, oko 12,8 milijuna radnika u 22 zemlje EU-a prima minimalnu plaću ili manje.
Zbog toga milijuni pažljivo prate najave o povećanju minimalne plaće kako bi vidjeli hoće li u novoj godini dobiti pristojno povećanje.
Međutim, oko trećine radnika na minimalnoj plaći nije zabilježilo nikakvo povećanje u siječnju 2026. u usporedbi sa srpnjem 2025. U četiri zemlje nije bilo nikakvog rasta tijekom cijele godine.
Tko ima najvišu minimalnu plaću u Europi?
Dakle, od siječnja 2026., koje europske zemlje imaju najviše minimalne plaće? Kolika je njihova stvarna vrijednost kada se prilagode kupovnoj moći? I kako se poredak mijenja kada se uspoređuju nominalni iznosi u eurima s PPS-om?
Među državama članicama EU-a, mjesečna bruto minimalna plaća kreće se od 620 € u Bugarskoj do 2.704 € u Luksemburgu. Kada se uključe i zemlje kandidatkinje, Ukrajina je izrazit izuzetak sa samo 173 €, a slijedi Moldavija s 319 €.
Pet zemalja iznad 2.000 €
Pet zemalja ima minimalnu plaću višu od 2.000 €. Uz Luksemburg, to su:
- Irska (2.391 €)
- Njemačka (2.343 €)
- Nizozemska (2.295 €)
- Belgija (2.112 €)
Ispod te skupine nalazi se Francuska s 1.823 €, dok Španjolska pada na 1.381 €, što pokazuje kolike razlike postoje čak i među susjednim zemljama.
Eurostat zato minimalne plaće dijeli u tri skupine:
- iznad 1.500 €
- između 1.000 € i 1.500 €
- ispod 1.000 €
U srednju skupinu spadaju Španjolska, Slovenija, Litva, Poljska, Cipar, Portugal, Hrvatska (1.050 €) i Grčka, pri čemu su razlike među njima relativno male.
Manje od 1.000 € u polovici europskih zemalja
Od 29 zemalja (22 članice EU-a i sedam zemalja kandidatkinja), 15 zemalja ima minimalnu plaću nižu od 1.000 €. Sve zemlje kandidatkinje nalaze se u toj najnižoj skupini, kao i nekoliko istočnoeuropskih zemalja.
Primjerice:
- Češka: 924 €
- Mađarska: 838 €
- Rumunjska: 795 €
- Turska: 654 €
- Albanija: 517 €
Tri zemlje kandidatkinje imaju čak i višu minimalnu plaću od Bugarske.
Karta jasno pokazuje geografsku podjelu nominalnih minimalnih plaća u Europi, posebno između zapadnih i istočnih zemalja.
Kupovna moć smanjuje razlike
Pri usporedbi minimalnih plaća među državama, paritet kupovne moći (PPS) izuzetno je važan jer se troškovi života znatno razlikuju. Kada se plaće prilagode PPS-u, razlike među zemljama postaju znatno manje nego u nominalnim iznosima.
PPS omogućuje pravedniju usporedbu jer koristi umjetnu valutu koja pokazuje što se u svakoj zemlji stvarno može kupiti za isti iznos.
Jedna PPS jedinica teoretski kupuje istu košaricu dobara i usluga u svakoj zemlji.
U tom kontekstu, među 22 zemlje EU-a, minimalna plaća kreće se od 886 PPS-a u Estoniji do 2.157 PPS-a u Njemačkoj. Hrvatska, pak, je na 11. mjestu, s iznosom od 1.377, a naši susjedi Slovenci, kotiraju malo bolje od nas, s iznosom od 1.413. Srbija je nešto niže na ljestvici, s iznosom od 1.105.
Iako se poredak donekle mijenja, devet vodećih zemalja ostaje isto i u eurima i u PPS-u.
Osim Albanije, zemlje kandidatkinje stoje bolje u PPS smislu te imaju veću kupovnu moć od nekih članica EU-a.
Među 27 zemalja za koje postoje i euro i PPS podaci:
- Rumunjska je najveći dobitnik, skočivši s 20. na 12. mjesto
- Sjeverna Makedonija napreduje s 26. na 20. mjesto
- Srbija s 22. na 17.
- Turska se penje za tri mjesta
Suprotno tome, najveći gubitnici su:
- Češka (pad sa 16. na 24. mjesto)
- Estonija (pad s 18. na 26. mjesto)
Zemlje bez zakonske minimalne plaće
Ne postoji zakonski propisana minimalna plaća u:
- Italiji
- Austriji
- te nordijskim zemljama: Švedskoj, Danskoj i Finskoj
Gdje se minimalna plaća nije mijenjala?
Među zemljama EU-a, minimalna plaća je ostala nepromijenjena u:
Belgiji, Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj, Luksemburgu i Sloveniji između srpnja 2025. i siječnja 2026.
Bugarska, Mađarska, Litva i Slovačka zabilježile su najveći rast, svaka s povećanjem većim od 11 % u tom razdoblju.
Minimalna plaća također se nije mijenjala u Estoniji, Španjolskoj i Sloveniji između siječnja 2025. i siječnja 2026.
U Rumunjskoj je minimalna plaća u nacionalnoj valuti ostala ista, ali je blago pala u eurima u oba razdoblja.
Razlozi iza razlika
Stručnjaci iz Europskog sindikalnog instituta (ETUI) ističu da je viša produktivnost temelj održivo viših plaća i primanja. Gospodarstva s jačom industrijskom ili financijskom aktivnošću obično su produktivnija.
Visokotehnološke industrije također najčešće bilježe višu produktivnost, a jača pregovaračka moć radnika još je jedan ključni čimbenik., prenosi N1.
