Poruke koje su sa Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu poslane prema svijetu otvorile su pitanje nove globalne arhitekture i mjesta Hrvatske u promijenjenim međunarodnim okolnostima. Je li Davos postao nova Jalta i kako će se Hrvatska snaći u novom geopolitičkom poretku, bila su ključna pitanja emisije Otvoreno.
O hrvatskoj vanjskoj politici, sigurnosnim izazovima i mogućim političkim posljedicama raspravljali su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, potpredsjednik saborskog Odbora za europske poslove Ivan Račan, nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić te saborski zastupnik stranke DOMINO Igor Peternel.
Središnja tema rasprave bio je poziv Hrvatskoj za sudjelovanje u Trumpovu Odboru za mir, o kojem odluka još nije donesena. Ministar Grlić Radman poručio je kako dokument treba temeljito analizirati zbog političkih, financijskih i međunarodnopravnih implikacija.
Istaknuo je da je sam poziv pozitivan signal te da Hrvatska podržava sve inicijative koje idu u smjeru smirivanja sukoba i postizanja mira. Riječ je, naglasio je, o dokumentu koji je inicirao predsjednik države koja je u Davosu demonstrirala globalnu snagu Sjedinjenih Američkih Država i reafirmirala svoj primat u novom geopolitičkom i gospodarskom poretku.
Ministar je naglasio da je dokument zaprimljen, ali da zahtijeva detaljnu analizu. Hrvatska, kao članica Europske unije, vidi važnost zajedništva i koordiniranog djelovanja unutar Unije, ali i nastavka snažne transatlantske suradnje. U tom kontekstu, rekao je, Hrvatska se pozicionira kao glas razuma koji zagovara jačanje dijaloga sa SAD-om.
Na pitanje tko donosi odluku o eventualnom pristupanju Odboru – Vlada ili predsjednik Republike – Grlić Radman pojasnio je da postoji jasno definirana procedura koja uključuje djelovanje Vlade te, u slučaju prihvaćanja, ratifikaciju u nacionalnim parlamentima, kao što je praksa u svim državama.
Zaključio je kako je ključno analizirati ciljeve i opseg djelovanja Odbora, posebno u kontekstu Gaze, gdje Hrvatska podupire nastavak mirovnog procesa, razoružanje Hamasa i stabilizaciju života palestinskih civila.
Ivan Račan ocijenio je da Hrvatska ne bi trebala žuriti s prihvaćanjem ili odbijanjem poziva. Smatra da poziv u ovom trenutku djeluje kao politički mamac, uz poruku da se sudjelovanjem u Odboru očekuju vrlo konkretni ustupci, uključujući pitanja teritorija države članice Europske unije, poput Danske i Grenlanda.
Naglasio je da se radi o dijelu šireg i složenijeg problema te kritizirao način na koji se vodi hrvatska vanjska politika. Prema njegovim riječima, ministar vanjskih poslova ključne odluke prepušta predsjedniku Vlade, iako Ustav, kako je rekao, jasno definira podjelu ovlasti.
Račan je ustvrdio da Hrvatska nema jasnu i stabilnu vanjsku politiku te je stanje u diplomaciji usporedio s jedrilicom koja se ljulja na sve jačem vjetru. Podsjetio je da od 2019. godine praktički nema imenovanja veleposlanika zbog nemogućnosti dogovora dviju ključnih institucija, upozorivši da je teško očekivati rješenja za složena globalna pitanja ako nema suglasja ni oko temeljnih kadrovskih odluka.
Na Račanove kritike reagirao je Grlić Radman, optuživši ga za netočne tvrdnje i obmanjivanje javnosti. Naglasio je da Ustav jasno propisuje da Vlada vodi vanjsku politiku te ustvrdio da Vlada vodi uspješnu vanjsku politiku.
Kao primjer naveo je izjave predsjednika Republike o Grenlandu i Svalbardu, ističući da to nisu stavovi Vlade te da su zbog takvih izjava hrvatski dužnosnici morali objašnjavati partnerskim državama da ne odražavaju službenu politiku.
Govoreći o blokadi imenovanja veleposlanika, ministar je rekao da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odradilo svoj dio posla kroz postupak iskaza interesa, na koji su se javili profesionalni diplomati. S druge strane, naveo je, dolaze prijedlozi osoba koje nisu dio diplomatske službe, što, kako je rekao, ne može biti prihvatljivo na teret poreznih obveznika.
Dodao je da je ponosan na svoj mandat te ustvrdio da su rezultati ostvareni u suradnji s predsjednikom Vlade u posljednjih deset godina bez presedana u hrvatskoj vanjskoj politici.
U završnoj replici Račan je ocijenio da je ministar osobno doveden u neugodnu poziciju jer ga, kako je rekao, ne poštuju ni predsjednik Republike ni predsjednik Vlade. Naglasio je da se radi o njegovu resoru i pitanju veleposlanika, a da se unatoč tome godinama ništa ne rješava.
Odbacio je tvrdnje da predsjednik Republike predlaže prijatelje, ustvrdivši da se primjenjuju dvostruki kriteriji. Prema njegovim riječima, kada predsjednik predlaže imena, to se problematizira, dok se prijedlozi HDZ-a automatski smatraju stručnima. Zaključio je da bez kompromisa i dijaloga Hrvatska ostaje blokirana u ključnim vanjskopolitičkim pitanjima.