Uoči možda i ključnog sastanka na kojem bi se mogla odlučivati budućnost Grenlanda, političke napetosti dosegle su vrhunac. Grenlanđani se nadaju da će u Washingtonu prevladati razborita diplomacija, dok europski čelnici u žurbi pokušavaju oblikovati strategiju nakon godina ignoriranja problema. Sastanak zakazan za srijedu u Bijeloj kući trebao bi voditi američki potpredsjednik J. D. Vance, uz sudjelovanje danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena, grenlandske ministrice vanjskih poslova Vivian Motzfeldt te američkog državnog tajnika Marca Rubija., prenosi jutarnji
U dosad najoštrijem zajedničkom istupu, premijeri Danske i Grenlanda poručili su da je Grenland dio Danske te da je, kao takav, pod zaštitom NATO-a. Upozorili su da bi pokušaj Sjedinjenih Država da preuzmu otok ili ga prisile na odcjepljenje značio kraj Sjevernoatlantskog saveza.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen bio je izravan: “Ako moramo birati između SAD-a i Danske, ovdje i sada, biramo Dansku.” Na to je američki predsjednik Donald Trump reagirao oštro, poručivši: “To je njihov problem. Ne slažem se s njima. Ne znam ni tko je on.”
U diplomatskim krugovima postojao je stvaran strah da bi grenlandsko i dansko izaslanstvo u Bijeloj kući moglo doživjeti scenarij sličan onome koji je zadesio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je sa sastanka u Ovalnom uredu u veljači 2025. izašao ponižen. Kako bi se to izbjeglo, u europskim prijestolnicama tražio se način da se ne razljute osjetljivi američki dužnosnici.
Prema anonimnim izvorima Politica, europska strana razmatra “transakcijsku” ponudu koju bi Trump mogao predstaviti kao vlastitu pobjedu. Ona bi mogla uključivati veća europska ulaganja u arktičku sigurnost, ali i američki udio u dobiti od eksploatacije grenlandskih minerala. Europska unija već planira više nego udvostručiti ulaganja u Grenland u idućem proračunu, osobito u području kritičnih sirovina.
Ipak, nije jasno kako bi takav dogovor o mineralima izgledao u praksi, budući da Danska već godinama nudi SAD-u ulaganja na Grenlandu, koja Amerikanci uglavnom odbijaju. Jedan diplomat smatra da Trumpov krajnji cilj možda nije ni sigurnost ni sirovine, već želja da ostane zapamćen kao predsjednik koji je “Ameriku učinio ponovno velikom” i u teritorijalnom smislu.
Bez obzira na motive, sve je očitije da Europa nema jasan plan kako se nositi s Trumpovim pritiskom. Dosadašnja “strategija” svodila se na ignoriranje problema u nadi da će nestati sam od sebe. To je priznao i američki vojni stručnjak na Kraljevskom danskom obrambenom koledžu Thomas Crosbie. “Europa namjerno nije izrađivala plan obrane Grenlanda iz straha da bi time potaknula veći interes i eskalaciju”, rekao je za Politico. No nakon američkog napada na Venezuelu i novih Trumpovih izjava o Grenlandu, Europa je, kako se navodi, shvatila da je nakon šest godina oklijevanja ostala nespremna.
Iako je Rubio navodno pokušavao umiriti europske saveznike tvrdeći da invazija nije opcija te da Trump govori o dogovoru, a ne sili, u Danskoj se rijetko tko želi osloniti isključivo na njegove riječi. Glavnu riječ na sastanku trebao bi imati Vance, koji otvoreno podupire ideju američkog preuzimanja teritorija. Sastanak je, prema dostupnim informacijama, inicijalno zatražila Danska kako bi razgovarala s Rubiom, no Vance je potom izrazio želju da se pridruži i tako preuzeo ulogu domaćina.
Ta promjena nije naišla na oduševljenje u Grenlandu, osobito s obzirom na hladan doček koji je Vance ondje ranije doživio. Uoči sastanka novinari CNN-a razgovarali su s više stanovnika Nuuka, a poruka je bila jednoznačna – ne žele biti dio Sjedinjenih Država.
Komunalni inženjer Ludvig Petersen kaže da ga brine američki model privatizacije zdravstva i obrazovanja, dok poduzetnica Mia Chemnitz ističe miroljubivi karakter grenlandskog društva. “Nikad nismo imali rat. Nemamo čak ni vojsku. Naravno da se ne bismo mogli suprotstaviti američkoj vojsci, nitko to ne može”, kaže.
Mnogi se pitaju i kakva je logika tvrdnje da SAD mora posjedovati Grenland kako bi spriječio Rusiju i Kinu da ondje ojačaju utjecaj. Zašto, pitaju se, Sjedinjene Države jednostavno ne bi pojačale vojnu prisutnost na otoku, umjesto da posežu za idejom preuzimanja teritorija., prenosi jutarnji