Danski turistički otok Bornholm, smješten u Baltičkom moru, intenzivno se priprema za mogući napad. Posljednjih mjeseci na otok je raspoređen veći broj vojnika, u vojnoj bazi grade se novi hangari, a prošlog je tjedna stiglo i 11 novih oklopnih vozila, namijenjenih odvraćanju bilo kakvog pokušaja invazije.
Dok Danska jača obranu svoje najistočnije točke zbog prijetnje koja dolazi iz Rusije, udaljene oko 300 kilometara, istodobno se suočava s pritiskom s druge strane Atlantika. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, prema pisanju španjolskog El Paísa, ponovno je dao do znanja da Grenland želi preuzeti “na lakši ili teži način”.
“Stalno se bolje pripremamo i već smo dosegli određenu razinu spremnosti”, izjavio je načelnik Danske vojske general Peter Boysen. Dodao je kako će se vojska boriti s onim čime trenutačno raspolaže, ali da je nužno ubrzati jačanje kapaciteta i dodatno ojačati snage.
Zbog takvog sigurnosnog okruženja Danska se, zajedno sa svoja dva strateški važna otoka – malim Bornholmom i Grenlandom, najvećim otokom na svijetu – našla između dviju velikih sila. “Prvi put u 80 godina ugroženi smo s obje strane”, upozorava Jonas Parello-Plesner, izvršni direktor Zaklade Saveza demokracija, dodajući kako se Europa nalazi u svijetu na rubu ozbiljne destabilizacije.
Na Bornholmu se ta napetost osjeti u svakodnevnom životu. U Rønneu, glavnom gradu otoka koji je postao središte remilitarizacije, stanovnici u polušali govore kako se nadaju da Trump “neće baciti oko” i na njihov otok. No lokalne vlasti problem doživljavaju znatno ozbiljnije., prenosi index
Gradonačelnik Frederik Trolstrup otvoreno kaže kako su Sjedinjene Države nekada bile sila koja je doprinosila stabilnosti, a da je današnja retorika o preuzimanju dijela danskog kraljevstva, po njegovim riječima, “tužna”. U vojarni Almegaards Kaserne, gdje je smještena bornholmska pukovnija, početkom siječnja predstavljena su nova finska borbena vozila pješaštva Patria 6×6, koja bi trebala pojačati obranu otoka od moguće ruske prijetnje.
Zapovjednik pukovnije pukovnik Lars Nygaard naglašava da je stalna vojna prisutnost na Bornholmu nužna jer je riječ o najbližoj točki kraljevstva potencijalnom protivniku. General Boysen otok opisuje kao “stacionarni nosač zrakoplova” u središtu Baltičkog mora, ističući njegovu stratešku važnost i potrebu da se svakom mogućem agresoru jasno pokaže spremnost na obranu.
Povijest dodatno pojačava osjetljivost tog područja. Nakon završetka Drugog svjetskog rata Bornholm je deset mjeseci bio pod sovjetskom kontrolom, razdoblje koje se i danas pamti kao “Ruska Danska”. Nakon Hladnog rata vojna prisutnost je smanjena, no ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine ponovno je vratila napetosti u Baltičko more.
Situaciju su dodatno zakomplicirali događaji poput eksplozija plinovoda Sjeverni tok u blizini otoka, blizina ruske enklave Kalinjingrad te aktivnosti takozvane fantomske flote u tim vodama.
Iako general Boysen naglašava da trenutačno ne postoje izravne prijetnje, poručuje da je visoka razina pripravnosti ključna kako bi se rat izbjegao. Kada je riječ o Grenlandu, odgovara oprezno, ističući da se radi o političkom pitanju. No podsjeća i na kraljevski dekret iz 1952. godine, koji vojnike obvezuje na obranu teritorija čak i u slučaju napada saveznika.
“Ovo je povratak razmišljanju o obrani vlastitog teritorija”, ističe Parello-Plesner, podsjećajući da je Danska desetljećima sudjelovala u udaljenim vojnim misijama poput Afganistana i Iraka, dok se teritorijalna obrana rijetko nalazila u fokusu. Jedan vojnik na Bornholmu tu je promjenu sažeo jednostavnom rečenicom: ako Danska želi poslati poruku Sjedinjenim Državama, mogla bi, kaže, poslati svoje vojnike s Bornholma na Grenland.