Dugogodišnji pravni spor između Nives Zeljković, javnosti poznatije kao Nives Celzijus, i njezina bivšeg supruga, nekadašnjeg nogometaša Dina Drpića, te tvrtke za naplatu potraživanja, dobio je novi obrat na drugostupanjskom sudu., doznaje jutarnji
Slučaj seže u 2021. godinu, kada je sud Zeljković uputio da pokrene parnicu radi zaštite svoje imovine od ovrhe koja prijeti stanu u zagrebačkim Šestinama. Riječ je o luksuznom četverosobnom stanu u kojem žive Zeljković i Drpić, svaki u zasebnoj stambenoj jedinici u istoj zgradi, zajedno s njihovo dvoje djece, a s bivšim suprugom ostala je u korektnim odnosima nakon razvoda.
Ovrha je pokrenuta zbog Drpićevih dugova, a dodatni problem predstavlja činjenica da je u zemljišnim knjigama kao jedini vlasnik upisan Drpić. Zeljković, međutim, tvrdi da je stan bračna stečevina, stečena zajedničkim radom i prihodima tijekom braka, te da kao takva ne može biti predmet ovrhe bez njezine suglasnosti.
Ključ spora leži u 2007. godini, kada je na nekretninu upisana hipoteka radi osiguranja kredita. Zeljković navodi da je hipoteka podignuta bez njezina znanja i pristanka. Kada je agencija za naplatu potraživanja B2 Kapital pokrenula ovršni postupak, bila je prisiljena sudskim putem tražiti proglašenje ovrhe nedopuštenom na njezinu idealnu polovicu stana.
Prvostupanjskom presudom iz 2024. godine Općinski sud u Novom Zagrebu odbio je njezin zahtjev, prihvativši formalno stanje iz zemljišnih knjiga prema kojem je Drpić jedini vlasnik nekretnine. Takva odluka otvorila je mogućnost vjerovnicima da se naplate i iz dijela stana na koji Zeljković polaže pravo.
Nakon žalbe, Županijski sud u Splitu ukinuo je tu presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje, uz jasne primjedbe na pristup nižeg suda. Drugostupanjski sud istaknuo je da se u suvremenom pravu ne može odlučivati isključivo na temelju zemljišnoknjižnog izvatka, već je nužno utvrditi je li banka, prilikom odobravanja kredita, postupala savjesno.
Sud naglašava da su banke, kao profesionalne institucije, dužne provjeriti bračni status klijenta i okolnosti stjecanja nekretnine koja se daje pod zalog. Ako se utvrdi da je nekretnina bračna stečevina te da je banka to znala ili morala znati, a ipak je kredit ugovorila samo s jednim supružnikom, tada njezino pravo naplate ne može imati prednost nad pravima drugog supružnika.
Odlukom Županijskog suda spor se vraća na početak, a konačni ishod ovisit će o tome hoće li sud u ponovljenom postupku prihvatiti argumente da je riječ o zajedničkoj imovini bivšnih supružnika.