Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pokrenula je inicijativu za promjenu nazivlja vanjskog ženskog spolnog organa u školskim udžbenicima, predlažući da se umjesto izraza „stidnica“ koristi naziv „vulva“ ili neki drugi termin koji ne sadrži korijen riječi stid.
Iz Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova priopćeno je da preporuka nije prihvaćena od strane Ministarstvo znanosti i obrazovanja niti od nakladnika školskih udžbenika.
„Naša preporuka da se u idućim izdanjima udžbenika za Prirodu i Biologiju izraz stidnica nadomjesti izrazom vulva, nije prihvaćena od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja i nakladnika školskih udžbenika, unatoč tome što je ‘vulva’ (premda latinizam) dopuštena istoznačnica u hrvatskom jeziku te unatoč tome što se u udžbenicima u području spolnosti već koriste neki latinizmi poput prostata, klitoris ili penis.“
Pravobraniteljica je zbog toga inicirala sastanak s ciljem formiranja radne skupine sastavljene od liječnika, profesora i psihologa, što je, kako navode iz Ureda, prethodno predložio i liječnički zbor, prenosi Dnevnik.hr.
Na sastanku su se, međutim, pojavila neslaganja. Sudionik rasprave Ivan Marko Gligorić upozorio je na moguće posljedice promjena u nazivlju.
„Bilo koje proganjanje bilo kojeg korijena ili izvedenica osiromašuje jezik, drugo to je promjena termina, a ne općeg jezika i tu treba reći zdravstvena struka sa jezikoslovcima.“
Pravobraniteljica je nakon sastanka poručila da zbog izraženog protivljenja dijela sudionika nema uvjeta za daljnji rad radne skupine.
„S obzirom na kategoričko neslaganje s inicijativom izraženo od strane predsjednika HLZ-a (iako je upravo to tijelo predložilo formiranje radne skupine i prethodno izrazilo slaganje s inicijativom) i predstavnika Odsjeka za kroatistiku FFZG-a, Pravobraniteljica zaključuje kako je inicijativa za formiranjem radne skupine očigledno nesvrsishodna i da nema uvjeta za njezinu realizaciju.
Međutim, s obzirom na naše stajalište da bi izraze u području spolnosti koje u svom korijenu imaju riječ ‘stid’ u hrvatskome standardnome jeziku trebalo označiti arhaizmima i prikloniti se primjerenijim jezičnim rješenjima koja bi bila u skladu s načelom ravnopravnosti spolova i suvremenim poimanjem spolnosti, Institutu za hrvatski jezik dali smo preporuku da nastavi rad na prijedlozima zamjenskih izraza.“
Inicijativu podržavaju i pojedine aktivistice koje smatraju da postojeći nazivi mogu imati negativan psihološki učinak na djevojke i žene.
Aktivistica Sanja Sarnavka istaknula je da terminologija utječe na percepciju vlastitog tijela.
„Žene se moraju stidjeti svoga tijela i tu počinju traume u razumijevanju sebe. I nije samo stidnica, već imamo i velike i male stidne usne i cijeli taj ženski spolni organ je povezan s osjećajem srama.“
Rasprava o promjeni nazivlja tako je otvorila šire pitanje odnosa jezika, obrazovanja i društvenog poimanja spolnosti, ali i pokazala duboke razlike u stavovima struke, institucija i civilnog društva.