Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je danas nakon sjednice predsjedništva HDZ-a da Vlada Republike Hrvatske nikada nije planirala slati hrvatske vojnike u Ukrajinu, ali da će nastaviti pružati bilateralnu pomoć toj zemlji te sudjelovati u Koaliciji voljnih.
„Mi ćemo nastaviti sa sudjelovanjem u Koaliciji voljnih, bez obzira na ovu izjavu predsjednika Republike koja je objavljena danas. Što se tiče neslanja postrojbi, tu se mi slažemo i nikad tu nije bilo nikakvoga spora, osim što je percepcijski ispalo da se imputiralo Vladi da čini nešto što ne čini“, rekao je Plenković, dodavši da Hrvatska nije jedina zemlja koja sudjeluje u Koaliciji voljnih, a ne šalje svoje postrojbe u Ukrajinu.
Govoreći o imenovanjima u pravosuđu, Plenković je istaknuo da HDZ zagovara vezano imenovanje predsjednika Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca, pri čemu bi dva kandidata predložila parlamentarna većina, a jednoga oporba.
„Ta imenovanja će biti vezana. Ići ćemo u proces izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda jedino u varijanti da se izaberu tri Ustavna suca i to na način da dva predloži parlamentarna većina, a jedan oporbe. To je sustav koji postoji i do sada“, rekao je Plenković novinarima nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a, na kojoj je takav stranački stav i usvojen.
Dodao je da je to službena pozicija HDZ-a uoči razgovora s oporbom u Hrvatskom saboru. U travnju istječe mandat predsjedniku Ustavnog suda Miroslav Šeparović te ustavnim sucima Mati Arloviću i Goranu Selanecu.
Na pitanje o protivljenju oporbe da se izbor sudaca i predsjednika Vrhovnog suda rješava „u paketu“, Plenković je ponovio da je stav HDZ-a čvrst. Podsjetio je da je oporba prošle godine opstruirala izbor deset ustavnih sudaca u ustavnom roku, zbog čega je održana i izvanredna sjednica Sabora.
Govoreći o imenovanjima u diplomatskoj mreži, istaknuo je da Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova žele popuniti sva upražnjena mjesta čelnika diplomatskih misija i konzularnih ureda, ali isključivo uz dogovor s predsjednikom Republike.
„Želimo da se postigne potpuni konsenzus i suglasje predsjednika Republike, Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova o svakom pojedinom imenovanju i svakoj pojedinoj destinaciji. Nitko od tih ljudi nije samo Vladin, ni predsjednikov diplomatski predstavnik u svijetu“, rekao je.
Dodao je da se o svakom kandidatu mora postići suglasje u pogledu stručnosti, spremnosti i sposobnosti za obnašanje dužnosti.
„Za dogovor jesmo, ali o svakoj destinaciji i svakom predloženom kandidatu će se voditi razgovori“, poručio je.
Upitan imaju li kandidata za glavnog državnog inspektora, Plenković je kratko odgovorio: „Radi se na tome“.
Govoreći o zahtjevima sindikata u državnim i javnim službama za povećanjem osnovice plaća za 12 posto, Plenković je ponovio da to nije realno, podsjetivši da je osnovica prošle godine već povećana za šest posto. Istaknuo je da je tijekom mandata njegove Vlade osnovica rasla ukupno 48 posto, dok u mandatu SDP-ove vlade od 2011. do 2016. nije povećavana.
Negirao je i da je rast plaća uzrok inflacije.
„Nije to sigurno jedan od razloga inflacije“, rekao je, dodavši da su u posljednjih deset godina plaće i mirovine rasle brže od stope inflacije.
Komentirajući čišćenje snijega u Zagrebu, Plenković je rekao da gradonačelnik Tomislav Tomašević nije kriv što je pao snijeg, ali da građani očekuju funkcionalne komunalne službe i brzo, učinkovito funkcioniranje grada.
Osvrnuvši se na stav predsjednika Republike Zoran Milanović o ratu u Ukrajini, Plenković je rekao da je Milanovićev politički narativ bio blizak ruskom.
„On je bio ne samo po meni suprotan hrvatskim stajalištima koja su godinama bila bilo kojih vlada ili bilo kojih saziva Sabora, nego je realno gledajući bio u svojoj srži i antieuropski i anti-NATO“, rekao je, dodavši da se sloboda Europe i Hrvatske danas brani i na bojišnici u Ukrajini.
Premijer je izrazio žaljenje zbog Milanovićeve naredbe načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomir Kundid da ne sudjeluju u vojnoj dimenziji Koalicije voljnih.
Rekao je da se time Hrvatskoj vojsci uskraćuje potpuna informiranost o suvremenim oblicima ratovanja, naglasivši da bi uvid u iskustva iz Ukrajine bio višestruko koristan za vojnu i političku razinu.