Danski dužnosnici posljednjih mjeseci ozbiljno razrađuju scenarij prema kojem bi američki predsjednik Donald Trump mogao pokušati preuzeti Grenland. Prema tom scenariju, Trump bi u kasnonoćnoj objavi na društvenoj mreži Truth Social jednostavno proglasio da je Grenland postao američki „protektorat”.
Takav potez, upozoravaju danski sigurnosni stručnjaci, doveo bi do potpune paralize NATO-a. Danska i njezini europski saveznici nemaju vojnu snagu kojom bi mogli spriječiti Sjedinjene Države u zauzimanju otoka, a situacija u kojoj vodeća članica Saveza polaže pravo na teritorij druge članice ostavila bi NATO bez ikakvog realnog odgovora. Kako piše The Atlantic, Trump bi se pritom mogao pozvati na logiku prema kojoj je „posjedovanje devet desetina zakona” te jednostavno proglasiti Grenland američkim.
Iako je takav slijed događaja donedavno djelovao kao politička fantazija, percepcija se naglo promijenila nakon svrgavanja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i Trumpovih izjava da Sjedinjene Države sada „vode” Venezuelu. Od tog trenutka, strahovi u Kopenhagenu više se ne doživljavaju kao pretjerivanje.
Mjesecima su danski dužnosnici s nelagodom promatrali Trumpove izjave o aneksiji Grenlanda, bilo silom, političkom prisilom ili pokušajem pridobivanja lokalnog stanovništva obećanjima o prihodima od rudarenja. Nakon venezuelanskog presedana, ti su se strahovi dodatno pojačali.
Ubrzo nakon što su američke snage zarobile Madura, Katie Miller, bivša dužnosnica Bijele kuće i supruga Trumpova savjetnika Stephena Millera, objavila je na X-u kartu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom uz natpis „USKORO”. Objavu su danski dužnosnici doživjeli kao izravnu provokaciju.
Dan kasnije Trump je u intervjuu za The Atlantic ponovno potvrdio svoje ambicije. „Grenland nam treba, apsolutno”, izjavio je.
Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je da se Trumpove riječi više ne mogu ignorirati. „Nažalost, mislim da američkog predsjednika treba shvatiti ozbiljno kada kaže da želi Grenland”, rekla je za dansku javnu televiziju DR.
Iako Trumpovi saveznici umanjuju mogućnost vojne akcije, sam Trump nikada nije isključio uporabu sile. Njegov bliski suradnik Stephen Miller izjavio je za CNN da vojna intervencija ne bi bila potrebna jer „nitko neće ratovati protiv SAD-a zbog Grenlanda”. No europski dužnosnici upozoravaju da bi svaki ulazak američkih snaga na grenlandski teritorij u praksi značio raspad NATO-a.
„Ako Sjedinjene Države napadnu drugu članicu NATO-a, sve prestaje”, upozorila je Frederiksen.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul podsjetio je da Grenland, kao dio Kraljevine Danske, potpada pod članak 5. NATO-a, koji predviđa kolektivnu obranu. Ipak, jedan europski dužnosnik otvoreno priznaje nemoć: „Nećemo moći obraniti Grenland. Budimo realni.”
Podrška Trumpovim ambicijama na Grenlandu postoji, ali je ograničena. Najglasniji zagovornik američkog preuzimanja, Jørgen Boassen, tvrdi da Trump otoku nudi „novi početak” i priliku za neovisnost od Danske. Međutim, ankete ne potvrđuju široku potporu takvim idejama, a većina Grenlanđana i dalje se protivi zamjeni danske zastave američkom.
Europski čelnici reagirali su oštro. Britanski premijer Keir Starmer poručio je da o budućnosti Grenlanda mogu odlučivati isključivo Grenlanđani i Danska, dok je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio da Grenland „nije ni na prodaju ni za otimanje”.
Prema ocjeni Rufusa Gifforda, bivšeg američkog veleposlanika u Danskoj, Trump Grenland koristi kao polugu pritiska, osobito u kontekstu američkih sigurnosnih jamstava Ukrajini. NATO-ovi čelnici, tvrde izvori bliski Savezu, boje se otvorenog sukoba s Trumpom zbog straha od američke odmazde prema Kijevu.
Zaključno, The Atlantic upozorava da je američka operacija u Venezueli pokazala Trumpovu spremnost da zahtjeve potkrijepi silom. U takvom kontekstu, Grenland se više ne promatra kao politička provokacija, nego kao ozbiljan geostrateški rizik s potencijalno razornim posljedicama za transatlantske odnose., prenosi index.hr