U hotelskoj sobi u Dohi, gotovo 12.000 kilometara od Caracasa, prema pisanju The Telegrapha, krojila se budućnost Venezuele bez njezina dugogodišnjeg vladara Nicolás Maduro. Dok je američki predsjednik Donald Trump pripremao uporabu vojne sile kako bi pojačao pritisak na venezuelski režim, visoki član kraljevske obitelji Ujedinjenih Arapskih Emirata djelovao je kao tajni posrednik. U tim razgovorima, međutim, nije sudjelovao Maduro, nego njegova potpredsjednica Delcy Rodríguez i njezin brat Jorge, što je odmah potaknulo sumnje da se ne radi o klasičnom svrgavanju, nego o unutarnjem dogovoru.
Prema izvorima The Telegrapha, Rodríguez se sama obratila Washingtonu, predstavljajući se kao prihvatljivija i stabilnija alternativa postojećem režimu, nudeći model koji se u diplomatskim krugovima opisuje kao “Madurismo bez Madura”. Danas, uz otvoreno odobrenje Trumpove administracije, ona predvodi privremenu vlast u Venezueli, dok se u pozadini i dalje raspravlja o tome je li riječ o izdaji ili pragmatičnom preslagivanju moći.
Sumnje u izdaju dodatno je pojačao Francisco Santos Calderón, bivši potpredsjednik Kolumbije i nekadašnji veleposlanik u SAD-u. On je izjavio da je “apsolutno siguran” kako je Rodríguez odigrala ključnu ulogu u tome da Maduro bude uhićen bez ozbiljnijeg otpora. “Nisu ga uklonili, predali su ga. Sve informacije koje imamo, kad ih složite, vode do zaključka da je ovo bila operacija u kojoj je Maduro predan”, rekao je Santos.
U istom je kontekstu naveo kako je Trumpova administracija vrlo jasno odredila uloge. Prema njegovim riječima, predsjednik SAD-a odlučio je da će upravo Rodríguez voditi tranzicijski proces, što joj ostavlja ograničen prostor za samostalnost, ali i obvezu da ispuni očekivanja Washingtona.
Delcy Rodríguez, 56-godišnja odvjetnica s dugogodišnjim vezama u naftnom sektoru, u međunarodnim se krugovima doživljava kao figura s kojom je moguće pragmatično surađivati. Potpredsjednica Venezuele postala je 2018. godine, a u vrh vlasti ušla je još nakon pobjede Hugo Cháveza 1999. godine. Tijekom godina obnašala je dužnosti ministrice vanjskih poslova, predsjednice ustavotvorne skupštine te, kao potpredsjednica, preuzela resore nafte i financija.
Prema riječima Geoffa Ramseyja, stručnjaka za Latinsku Ameriku pri Atlantskom vijeću, Rodríguez je uspjela zadržati ideološki ljevičarski okvir, ali se istodobno nametnula kao “lice ograničene ekonomske liberalizacije”. Upravo su te politike pomogle Venezueli da se djelomično izvuče iz duboke gospodarske krize, čime je stekla podršku dijela poslovne elite. Njezin brat Jorge Rodríguez, aktualni predsjednik parlamenta, s njom čini jedan od najutjecajnijih centara moći unutar režima. Analitičar Pedro Garmendia ističe da su oboje “naučili preživjeti i jačati pod američkim sankcijama”.
Trump je u subotu potvrdio da će Sjedinjene Države “voditi” Venezuelu kroz prijelazno razdoblje, uz povratak američkih naftnih kompanija na tržište. “Ona je spremna učiniti ono što smatramo potrebnim da Venezuela ponovno stane na noge”, rekao je Trump, iako je Rodríguez tijekom njegove prve administracije bila pod američkim sankcijama zbog potkopavanja demokratskih institucija.
Pred Rodríguez je, međutim, težak zadatak. Mora okupiti unutarnju koaliciju i izbjeći percepciju da je tek produžena ruka Washingtona. Taj joj je položaj dodatno otežan Trumpovom izjavom da je u razgovoru s državnim tajnikom Marco Rubio ponudila učiniti “što god bude potrebno”. Američki dužnosnici pritom otvoreno poručuju da će njihova potpora ovisiti o njezinim konkretnim potezima, ne isključujući ni nove vojne pritiske.
Prema pisanju Miami Heralda, preuzimanje vlasti od strane Rodríguez bilo je jedno od dvaju rješenja koja su katarski posrednici ponudili Washingtonu. Druga opcija uključivala je umirovljenog generala Miguela Rodrígueza Torresa. Doha je izabrana kao mjesto posredovanja jer Rodríguez navodno održava bliske odnose s katarskim kraljevskim krugovima i ondje ima značajnu imovinu.
Prvi plan, predstavljen u travnju prošle godine, predviđao je Madurovo povlačenje uz ostanak u Venezueli, pristup američkih kompanija naftnom sektoru i odustajanje SAD-a od kaznenog progona. Taj je prijedlog odbijen. Drugi, iz rujna, uključivao je tranzicijsku vladu pod vodstvom Rodríguez i Madurov egzil u Kataru ili Turskoj. I taj je model Washington odbacio, ocijenivši ga neprihvatljivim “kartelom light”, u kojem bi se iste strukture moći samo presložile.
Unatoč svemu, Rodríguez se u subotu navečer pojavila na državnoj televiziji s prkosnom porukom, zahtijevajući “hitno oslobađanje predsjednika Nicolása Madura i njegove supruge Cilije Flores”. Istodobno, Trump je praktički marginalizirao oporbenu čelnicu i dobitnicu Nobelove nagrade za mir María Corina Machado, ustvrdivši da nema dovoljno stvarne potpore u zemlji, osobito unutar vojske, da bi preuzela vlast.
Sve to dodatno učvršćuje dojam da se promjena vlasti u Venezueli ne odvija kao klasična demokratska tranzicija, nego kao pažljivo kontrolirani proces u kojem se unutarnji dogovori i vanjski interesi isprepliću daleko od očiju javnosti., prenosi index