Novinar Gordan Malić na svoj je facebook profilu kritizirao je Hrvatsku radioteleviziju (HRT) zbog, kako navodi, sadržajne i programske marginalizacije društvene većine tijekom blagdanskog i međublagdanskog razdoblja. U objavi na društvenim mrežama dovodi u pitanje ulogu javnog servisa u reprezentaciji ključnih društvenih skupina i aktualnih tema u zemlji i Europi.
Malić ističe da je u programima HRT-a tijekom prosinca primijetio selektivan pristup, u kojemu su vjernici, poljoprivrednici i branitelji svedeni na ograničene programske kvote, dok su informativni sadržaji znatno reducirani i usmjereni gotovo isključivo na aktivnosti aktualne vlasti.
– Informativni program sveden je na razinu promotivnih materijala vladajuće stranke. Usporedimo li to s javnim servisima u okruženju, nigdje nije prisutna tolika odsutnost vijesti i analize stvarnosti – navodi Malić.
Posebno kritičan bio je i prema kulturnim i magazinskim emisijama, u kojima, prema njegovu mišljenju, dominiraju gosti i narativi koji umanjuju važnost Domovinskog rata, relativiziraju hrvatski jezični i kulturni identitet ili sugeriraju da se osobni i profesionalni uspjeh može ostvariti isključivo izvan Hrvatske.
– U medijima se sve češće promovira bijeg iz društva – kroz idealizaciju života u izolaciji, na selima ili u prirodi, kao oblik otpora suvremenim društvenim strukturama – piše Malić.
U kontekstu takve uređivačke politike javnog servisa, osvrnuo se i na društvenu pojavu vezanu uz glazbenika Marka Perkovića Thompsona. Prema Maliću, njegova popularnost nije samo glazbeni fenomen, već posljedica dugotrajnog osjećaja isključenosti jednog dijela građana iz institucionalnog i medijskog prostora.
– Tako je nastao fenomen Thompson – iz inata i potrebe za pripadanjem. Država je na tom području zakazala – zaključuje Malić.
Objavu Gordana Malića prenosimo u cijelosti:
“Između obroka pogledam blagdanski i međublagdanski program HRT-a. Sve je u izlogu. Programske kvote za vjernike, poljoprivrednike i branitelje, obavezna mala geta za većinsku Hrvatsku. Informativni program doslovno sveden na minutažu marketinga, HDZ-ovog naravno. Ni u jednom javnom mediju bilo koje televizije u našem okruženju nema toliko malo mjesta za vijesti i analizu stanja u zemlji i svijetu. Za naše javne medije vremena u kojima živimo su dibidus nezanimljiva, a glavne europske teme sporedne u elitnim terminima kao i sama EU.
A što nam se nudi u magazinima, u revijalnim i kulturnim programima kao lice Hrvatske? Kod Stankovića branitelji koji ne znaju zašto su ratovali u vlastitoj zemlji koja je napadnuta. U kulturnim magazinima pisci koji smatraju da živimo u jezičnoj i kulturnoj zajednici sa susjedima, redatelji koji svjedoče da smo svi bili za rat, kazalištarci koji bi dekonstrukciju Domovinskog rata započeli u Benkovcu, a ne u Borovu selu, žene koje smatraju da je femicid lokalna kulturna pojava, znanstvenici koji su uspjevali izvan Hrvatske, nikako u njoj…
I ljudi koji su sreću u ovoj zemlji pronašli samo u najdubljoj izolaciji, živeći po selima, na svjetionicima, u šumi, među ovcama kao u vrijeme Petra Hektorovića..
.
Dok to gledaš pitaš se tko predstavlja većinsku Hrvatsku, ako ne javni mediji? Thompson?! Eto, tako je nastao fenomen Thompson. Iz inata i potrebe za pripadanjem. Država je zakazala puno puta, ali tu najviše.”, napisao je Malić
