Odluka Grada Zagreba da ne odobri održavanje drugog koncerta Marka Perkovića Thompsona u zagrebačkoj Areni otvorila je novi politički sukob između vlasti i oporbe te ponovno aktualizirala raspravu o granicama slobode izražavanja i odnosu države prema ustaškom nasljeđu. O ovoj temi u emisiji HRT-a Otvoreno raspravljali su saborska zastupnica Dalija Orešković (DOSIP), zastupnik HDZ-a Nikola Mažar i predsjednik Bloka za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović.
Povod zabrani bio je navod da će Thompson na koncertu izvesti pjesmu “Bojna Čavoglave” u integralnom obliku, koja sadrži ustaški pozdrav “Za dom spremni”. Gradonačelnik Tomislav Tomašević i većina u Gradskoj skupštini ocijenili su da ne postoje uvjeti za održavanje dodatnog koncerta, što je dio javnosti protumačio kao zaštitu ustavnog poretka, a dio kao ograničavanje slobode govora.
Raspravu je dodatno potaknula koreografija Bad Blue Boysa na stadionu Maksimir, gdje je istaknut transparent s pozdravom “Za dom spremni” uz poruku “I kaj ćemo sad, gradonačelniče?”. Hasanbegović je taj čin ocijenio političkom provokacijom i subverzivnom porukom te ustvrdio da Gradska skupština nema ovlasti zabranjivati događaje.
Suprotno tome, Dalija Orešković naglasila je kako je riječ o ustaškom pozdravu koji predstavlja ozbiljno ustavno pitanje. Podsjetila je na izvješća sigurnosnih službi o rastu ekstremizma, posebno radikalne desnice koja, kako tvrdi, cilja mlađu populaciju i pokazuje militarne tendencije. Smatra da poruke s tribina nisu poruka samo gradonačelniku, već izazov cijelom ustavnom poretku, te je odgovornost pripisala i Vladi.
Nikola Mažar odbacio je tvrdnje o porastu ekstremizma, nazvavši ih političkim spinom radikalne ljevice. Podsjetio je da Thompson godinama nastupa u gradovima diljem Hrvatske, uključujući one u kojima vlast nema HDZ, bez zabrana i kontroverzi, te njegove koncerte opisao kao domoljubne i okupljajuće.
Orešković se pozvala na ranije odluke Ustavnog suda, prema kojima je “Za dom spremni” neustavan simbol, dok je Mažar istaknuo da HDZ osuđuje sve totalitarne režime te optužio oporbu za selektivan pristup povijesti. Hasanbegović je pak ustvrdio da za zabranu ne postoji pravna osnova jer niti jedan pozdrav u Republici Hrvatskoj nije izrijekom zabranjen Ustavom ili zakonom.
Rasprava je tako još jednom otvorila pitanje odnosa politike, pravosuđa i društva prema nasljeđu NDH te granica dopuštenog javnog izražavanja.
