Dio djelatnika hitne medicinske pomoći u Šibensko-kninskoj županiji upozorava na ozbiljne probleme u radu zbog liječnika iz Irana koji, prema njihovim tvrdnjama, ne govori dovoljno dobro hrvatski jezik te u komunikaciji s pacijentima inzistira na engleskom. Riječ je o liječniku koji je početkom prosinca premješten na hitnu u Drnišu, nakon što je ranije radio u Šibeniku i Primoštenu, piše RTL.
Jedan od djelatnika hitne u Drnišu opisuje kako u svakodnevnom radu često mora preuzimati ulogu prevoditelja. Navodi da je nedavno otac doveo sina na inhalaciju te shvatio da liječnik slabo govori hrvatski, nakon čega mu je predloženo da razgovaraju na engleskom. Kako ne bi došlo do potpunog nesporazuma, liječnik je, prema riječima sugovornika, koristio i aplikaciju za prevođenje.
Prema navodima više izvora, liječnik govori osnovni hrvatski, dovoljan za elementarno sporazumijevanje, no u radu s pacijentima često prelazi na engleski. Djelatnici upozoravaju da je to osobito problematično u hitnoj službi, pogotovo u ruralnim sredinama sa starijim stanovništvom koje ne govori strane jezike. Jedan od sugovornika pita kako izgleda intervencija u selu u kojem žive starije osobe kada ih se ispituje na engleskom jeziku.
Kako doznaje RTL, liječnik je u Hrvatskoj oko deset godina, a medicinu je završio u Splitu na engleskom jeziku. Nakon rada u Šibeniku, zbog pritužbi je premješten u Primošten, a potom i u Drniš. Izvori tvrde da je u Šibeniku često dolazilo do situacija u kojima su medicinske sestre preuzimale dio njegova posla jer je odbijao govoriti hrvatski, što je izazvalo nezadovoljstvo pacijenata.
Sugovornik koji je želio ostati anoniman ističe da nema osobni problem s liječnikom, ali smatra da je neprimjereno da uz svoj posao mora prevoditi i preuzimati liječničke zadaće. Navodi da ne želi biti simultani prevoditelj jer bi u slučaju pogreške odgovornost mogla pasti na njega, iako za to nije plaćen. Dodaje i da je liječnik navodno više puta kasnio na posao te da ne nosi službenu motorolu, kao i da je na obveznom izvanbolničkom treningu imao poteškoća s razumijevanjem hrvatskog jezika, zbog čega mu je supruga dolazila prevoditi.
Slična iskustva potvrđuju i djelatnici u Šibeniku. Jedna medicinska sestra kaže da su i ondje često morali prevoditi umjesto liječnika te obavljati dio njegova posla. Upozorava da je u situacijama poput prometnih nesreća neugodno i nesigurno kada pacijent shvati da liječnik ne razumije jezik. Smatra da bi u hitnoj službi trebali raditi liječnici koji znaju hrvatski, a ne da medicinske sestre istodobno budu prevoditelji i liječnici.
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije Tomislav Jukić rekao je RTL-u da liječnik posjeduje certifikat o poznavanju hrvatskog jezika te da Zavod, osim jedne djelatnice, nije zaprimio službene pritužbe ni pacijenata ni zaposlenika. Naveo je da se prilikom zapošljavanja prihvaća certifikat o znanju jezika i procjena da se liječnik može sporazumijevati i razumije struku. Dodao je i da osobno nije razgovarao s liječnikom na hrvatskom jeziku.
Iz Zavoda su naknadno poručili da liječnik ima odobrenje Hrvatske liječničke komore i potvrdu škole stranih jezika o poznavanju hrvatskog jezika na razini B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
Ministarstvo zdravstva potvrdilo je RTL-u da je zatražilo očitovanje Zavoda te da liječnik ispunjava sve zakonom propisane uvjete za obavljanje liječničke djelatnosti, uključujući i uvjet poznavanja hrvatskog jezika. Navode da nisu zaprimljene službene pritužbe.
Cijeli slučaj odvija se u kontekstu kroničnog nedostatka liječnika u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaju stotine liječnika, a od 2013. do 2024. iz zemlje je otišlo više od 1200 liječnika. Stručne institucije pritom naglašavaju da strani liječnici moraju poznavati hrvatski jezik na razini koja omogućuje sigurnu i nesmetanu komunikaciju s pacijentima, uz napomenu da poslodavci imaju mogućnost zatražiti dodatnu provjeru znanja jezika ako procijene da ono nije dostatno za posao koji liječnik obavlja.
