U Milanu je otvorena opsežna istraga o fenomenu koji talijanski mediji nazivaju “ratnim turizmom u Bosni”, odnosno o zloglasnom “Sarajevo Safariju”, praksi u kojoj su, prema sumnjama, bogati Talijani početkom 1990-ih plaćali da pucaju na civile u opkoljenom Sarajevu.
Milansko tužiteljstvo vodi postupak protiv skupine talijanskih državljana osumnjičenih da su tijekom opsade Sarajeva sudjelovali uz snage bosanskih Srba kao svojevrsni “ratni turisti”. Prema navodima iz istrage, ti su pojedinci plaćali visoke svote kako bi dobili pristup snajperskim položajima i sudjelovali u napadima na nenaoružane građane, uključujući djecu i medicinsko osoblje., prenosi hrvatska danas
Istraga, kojom koordinira tužitelj Alessandro Gobbis i koja se vodi zbog “višestrukih likvidacija s okrutnim i podlim motivima”, ima za cilj rasvijetliti jedno od najtamnijih i najskrivenijih poglavlja rata u Bosni i Hercegovini. Prema navodima talijanskog lista L’Indipendente, ona se temelji na prijavi koju je 28. siječnja podnio novinar i redatelj Ezio Gavazzeni zajedno s bivšim sucem Guidom Salvinijem.
U prijavi, na 17 stranica, nalaze se svjedočanstva bosanskih izvora koji su još početkom 1990-ih upozoravali na prisutnost Talijana blizu sarajevskih položaja. Gavazzeni je priložio i transkript razgovora s Edinom Subašićem, bivšim pripadnikom vojne obavještajne službe BiH, koji govori o navodnoj skupini “lažnih vojnika” iz Torina, Milana i Trsta. Prema njegovim riječima, oni su plaćali propusnice za kretanje između linija i pristup snajperskim položajima nad Sarajevom.
Zaštićeni od oficira bosanskih Srba, petorica Talijana navodno su sudjelovala u “sesijama pucanja”, ciljajući civile, hitnu pomoć i djecu. Subašić je rekao da su “klijenti” bili “vrlo bogati i vjerojatno utjecajni ljudi u svojim zajednicama”, povezani s lovačkim krugovima, oružjem i krajnjom desnicom.
Tužba spominje i monstruozan cjenik: najskuplja su bila djeca, zatim muškarci, potom žene, dok su starci navodno “mogli biti ubijeni besplatno”.
Među navodnim sudionicima spominju se sredovječni Tršćanin s vezama prema europskoj ekstremnoj desnici te lombardijski poduzetnik, vlasnik privatne estetske klinike, koji se godinama hvalio da je “izbliza vidio rat”.
Uloga Jovice Stanišića
Talijanski mediji navode da je bivši obavještajni dužnosnik Srbije Jovica Stanišić, tadašnji šef Resora državne bezbednosti i kasnije osuđeni ratni zločinac, imao “ključnu ulogu” u organiziranju takvih aranžmana.
Protiv Stanišića se godinama vodio postupak pred međunarodnim sudovima, a konačnom presudom iz 2023. osuđen je na 15 godina zatvora za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu i zločine na više lokacija u BiH te za ubojstvo u Hrvatskoj. Nedavno je prebačen na izdržavanje kazne u Njemačku.
Šira pozadina i starija svjedočanstva
Na fenomen je još 2014. upozorio pisac Luca Leone u knjizi Sarajevski gadovi, gdje opisuje kako su “stranci iz cijele Europe, uključujući Talijane, plaćali na kontrolnim točkama srpskih paravojnih skupina i vikendom pucali na civile iznad Sarajeva”.
Priča je poslužila i kao inspiracija za dokumentarac “Sarajevo Safari” slovenskog redatelja Mirana Zupaniča, prikazan 2022. godine na Al Jazeera Balkans DOC Festu. U filmu svjedoci, bivši dužnosnici i civili opisuju prisutnost nepoznatih stranaca na snajperskim položajima tijekom opsade.
Istraga se sada provodi u suradnji s Interpolom i pravosudnim tijelima u Sarajevu. Provjeravaju se novčani tokovi, kontakti posrednika i dokumenti talijanskih službi. Dio arhive 1990-ih godinama je bio klasificiran, a pojedIna izvješća ukazivala su na sumnjiva putovanja iz Italije prema Srbiji i BiH.
U fokusu istrage za sada su “nepoznate osobe”, a otvorena su pitanja nadležnosti, mogućnosti kaznenog progona i zastare. No cilj talijanskog tužiteljstva je utvrditi može li se odgovornost protegnuti i na ratne zločine te kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
U BiH se posebno prati politička dimenzija slučaja. Pojedini bosanski stručnjaci godinama upozoravaju na snimke koje prikazuju tada mladog Aleksandra Vučića na položajima s kojih su snajperisti gađali civile. Vučić je tvrdio da je držao “kišobran” ili “stativ”, dok drugi smatraju da je riječ o snajperu. Neki novinari iz BiH objavljivali su i nepotvrđene tvrdnje da je ondje bio zahvaljujući iskaznici srbijanske tajne službe kojom je upravljao Stanišić.
Tri desetljeća nakon opsade Sarajeva, istraga iz Milana otvorila je mogućnost da se jedno od najstrašnijih poglavlja tog rata po prvi put pravno rasvijetli. Istraga se nastavlja kroz međunarodne zamolnice, analizu arhiva i potragu za dokumentima koji su desetljećima ostali izvan dosega javnosti.
