Gost N1 Studija uživo kod Ivana Hrstića bio je komunikacijski stručnjak Krešimir Macan, koji je komentirao prosvjede protiv relativizacije fašizma održane proteklog vikenda u Zagrebu, Rijeci, Puli i Zadru.
“Koliko fašizma, toliko i antifašizma, a propos ovih prosvjeda. To je sve na rubovima i dobro je za Hrvatsku da je na rubovima. Puno se više priča nego što je problem, ali dobro je da se priča dok problem ne postane stvaran”, rekao je Macan, ocjenjujući da rasprava o temi ipak ima pozitivan učinak.
Podcrtao je da se o povijesnim temama napokon otvoreno raspravlja:
“Imate apsurd: danas imamo skup u Saboru o antifašizmu, imali smo onaj famozni skup u Saboru o Jasenovcu i bilo je pitanje je li se trebao dogoditi. Pa, bolje je da se dogodio jer su sve te argumente pokopali povjesničari. Taj neki narativ za koji kažu da ne drži vodu je isplivao na površinu i s njim se sada da razgovarati. Prije je on bio zabranjen i imao svoje pobornike, a sada se konkretno razgovara.”
Macan smatra da većinu građana ta tema ne opterećuje te da reakcije državnog vrha na napade na događaje srpske nacionalne manjine pokazuju da institucije djeluju.
“Ako je i došao ustaški narativ od krajnje desnice u javnost, akcija izaziva reakciju. Država je reagirala, svi politički faktori su reagirali i osudili, pa se to ispuhalo. Skup u Splitu bio je manji od ovoga za vikend.”
Ipak, smatra da su organizatori pojedinih kulturnih događanja povezani sa srpskom zajednicom bili svjesni kako bi njihov nastup mogao biti protumačen.
“Ja bih rekao da jesu, da ne idemo okolo. Kada složite te priče u studenom, dio njih je mogao shvatiti tako da će izazvati reakciju. Hrvatska javnost ne može se pomiriti sa simbolima koji su možda srpski kroz cijelo stoljeće, ali su korišteni tijekom Domovinskog rata ili ih je nosio Ratko Mladić. To se može smatrati provokacijom.”
Macan dodaje da je većinu građana fokusirana na svakodnevne probleme:
“Mislim da razuman građanin Hrvatske ima svoj stav prema NDH, građane zanima budućnost: cijene, migranti, vršnjačko nasilje, ljude zanimaju životne teme. Ljudi idu prema blagdanima, žele proslaviti s obitelji, a ovo je kruha i igara.”
Navodi i primjer kojim želi pokazati kako je društvena atmosfera u stvarnosti drukčija od dojma koji se stvara u dijelu rasprava:
“Treba pronaći mjeru. Kada pričamo o antifašizmu, mržnji, ustaštvu, ispada kao da ne smijete doći u Zagreb, da je ne znam kakva atmosfera na cesti. Ali onda Mile Kitić održi koncert u rasprodanoj Areni, život to demantira…”
