Ponudu za rušenje teško oštećenog Vjesnikova nebodera u Zagrebu podnio je i Rudarsko-geološko-naftni fakultet. U središnjem Dnevniku HTV-a prof. dr. sc. Mario Dobrilović pojasnio je da taj fakultet još od sedamdesetih godina obrazuje inženjere osposobljene za rad s eksplozivom, uključujući i specijalizacije za rušenje građevina.
“Mi smo dali ponudu za izradu projekta rušenja miniranjem, odnosno onaj dio koji nosi know-how, kako to napraviti eksplozivom, i projektantski nadzor, odnosno sav onaj support izvođačima ako do toga dođe”, rekao je Dobrilović.
Kao nositelj kolegija Rušenje objekata, objasnio je da svaka metoda rušenja ima prednosti i nedostatke, a da se rušenje miniranjem najčešće provodi na dva načina – urušavanjem u tlocrt ili rotacijom prema slobodnom smjeru gdje postoji dovoljno prostora da se objekt, kako kaže, “posloži”.
Naveo je i da postoji kombinacija ta dva pristupa, koja omogućuje učinkovitije drobljenje konstrukcije i smanjuje udaljenost do koje zgrada pada. Prema projekcijama, planirani smjer pada zagrebačkog nebodera bio bi prema zapadu i Savskoj cesti, jer ondje postoji raspoloživ prostor.
“Djelomično će se objekt i urušiti i rotirati tako da je to jedan složeni dinamički proces lomljenja elemenata konstrukcije i slaganja cijelog objekta na tlo”, rekao je.
Za takav zahvat u nosivim elementima trebalo bi izbušiti najmanje 2000 rupa u koje bi se postavile stotine kilograma eksploziva. Dobrilović smatra da vibracije bušenja ne bi dovele do nekontroliranog urušavanja.
“Po mom mišljenju, ne. Zato što se bušotine buše u malim promjerima, buše se u donjim etažama koje nisu oštećene u požaru, koje su po mojoj laičkoj procjeni još čvrste”, rekao je, dodajući da se vibracije prigušuju i da su premale da bi utjecale na najviše i najosjetljivije etaže.
Govoreći o troškovima, naglasio je da su na Fakultetu izradili količinske troškovnike i poslali ih potencijalnim ponuđačima, ali da konkretne ponude nije vidio, pa ne može govoriti o procjeni cijene.
Istaknuo je i da su u prošlim projektima rušenja – bilo miniranjem, bilo strojnim metodama – postojali izazovi, no da na Fakultetu vjeruju da bi kombinacija koju predlažu mogla ukloniti takve rizike. “Mogu vam dati neke primjere rušenja miniranjem gdje su se rušili samo dijelovi zgrada. Dio zgrade se srušio miniranjem, dio koji je oštećen faktički je odrezan eksplozivom, a poslije se nadograđivao i iskoristio u novoj građevini”, rekao je Dobrilović.
