Broj građana blokiranih zbog dugova ponovno raste, a s njim i ukupni iznos njihovih obveza, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (FINA). Nakon što je krajem prošle godine broj blokiranih prvi put u 15 godina pao ispod 200.000, u listopadu ove godine ponovno je prešao tu granicu – blokiranih je 200.213., pišu 24sata
Glavnica njihova duga iznosi 2,93 milijarde eura, što je rast od 1,7 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. Kada se pribroje kamate, dug građana krajem listopada premašio je četiri milijarde eura. Najveći dio duga odnosi se na obveze prema državi – neplaćene prometne i druge kazne, sudske pristojbe i slična potraživanja – a potom prema bankama, štedionicama i drugim vjerovnicima. Prosječan građanin ima između tri i pet ovrha, a većina dugovanja kreće se do 13.000 eura.
Na kraju 2023. godine blokiranih je bilo 210.800, a glavnica duga tada je iznosila 2,71 milijardu eura. Današnje brojke pokazuju suprotan trend – manji broj građana duguje više.
“Inflacija je uzela maha, ljudi se zadužuju za osnovne životne potrebe, a sustav prisilne naplate je kaotičan i doveo je do ponovnog rasta blokiranih”, kaže Sabine Gradištanac Škrgatić iz BE-ON savjetovanja i udruge Padobran, specijaliziranih za pomoć ovršenim građanima. Dodaje da je stvaran broj ljudi u financijskim teškoćama daleko veći od službenih podataka.
“Postoje aktivne i pasivne ovrhe, pa stvaran broj ovršenih nije jasno vidljiv. Tu su i ovrhe preko poslodavaca, ovrhe na mirovinama, a mnogi formalno nisu blokirani, ali jedva preživljavaju. Procjenjuje se da je ovršenih zapravo između 450.000 i 500.000”, ističe Gradištanac Škrgatić. Podsjeća i da je prošlogodišnji pad broja blokiranih bio prividan jer su automatizmom iz sustava brisane ovrhe starije od tri godine bez uplata u posljednjih šest mjeseci. Dugovi, kaže, nisu nestali – samo su prebačeni na druga mjesta.
Na problem nedostatka apsolutnog roka zastare duga upozorava i saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić, po struci socijalna radnica.
