Premijer Švedske Ulf Kristersson najavio je u rujnu plan prema kojem bi se dobna granica kaznene odgovornosti za najteža kaznena djela – uključujući ubojstvo i teško izazivanje eksplozije – spustila s 15 na 13 godina. Ova zakonska reforma dolazi kao odgovor na porast smrtonosnog nasilja među kriminalnim bandama. Policija upozorava da bande sve češće koriste djecu za prijenos i uporabu oružja, jer osobe mlađe od 15 godina trenutačno ne mogu biti kazneno gonjene.
Vlada u Stockholmu već je najavila osnivanje posebnih pritvorskih odjela za maloljetnike u dobi od 15 do 17 godina. Novi prijedlog predviđa proširenje tog plana i na djecu od 13 i 14 godina. Prema švedskom Ministarstvu pravosuđa, prve bi se kazne za maloljetne počinitelje u novim ustanovama mogle početi primjenjivati već sljedećeg ljeta.
Prema tvrdnjama vlade, promjena bi trebala zatvoriti “pravnu prazninu” koju kriminalne mreže iskorištavaju. Ipak, brojni pravni stručnjaci, socijalni radnici i organizacije za zaštitu djece upozoravaju da bi snižavanje granice moglo ugroziti procese rehabilitacije, bez stvarnog učinka na smanjenje kriminala, piše Deutsche Welle.
Velike razlike u Europi: granica od 10 do 16 godina
Dobna granica kaznene odgovornosti značajno se razlikuje među državama Europske unije. Najniže granice imaju Irska (od 10 godina, ovisno o prekršaju), Nizozemska, Belgija i Mađarska (od 12 godina), te Francuska (od 13 godina). Najviša granica postavljena je u Portugalu i Luksemburgu, gdje kaznena odgovornost počinje s 16 godina. U Hrvatskoj je granica postavljena na 14 godina.
Iako postoje velike razlike, sve članice EU-a imaju posebne sustave pravosuđa za maloljetnike mlađe od 18 godina, s naglaskom na obrazovanje i rehabilitaciju umjesto na stroge kazne. No, kako političke rasprave o maloljetničkom kriminalu postaju sve oštrije, razlika između zaštite i kaznenog progona sve je tanja.
U državama s višim granicama, poput Finske ili Portugala, prioritet je socijalna reintegracija mladih. U drugim zemljama, rastuća zabrinutost zbog sve češćeg sudjelovanja djece u nasilnim djelima potiče zahtjeve za pooštravanjem kaznene politike — trend koji sada prate Švedska, ali i Njemačka.
Njemačka: pritisak za pooštravanje zakona
U Njemačkoj je kaznena odgovornost postavljena na 14 godina. Maloljetnicima od 14 do 17 godina sudi se na posebnim sudovima, gdje se naglasak stavlja na rehabilitaciju, društveno koristan rad i savjetovanje, umjesto na zatvorske kazne.
Međutim, zbog porasta nasilja među mlađim počiniteljima, članovi konzervativne CDU stranke kancelara Friedricha Merza, kao i političari krajnje desnice, predlažu spuštanje granice na 12 godina. Statistike pokazuju da je broj djece osumnjičene za nasilna kaznena djela porastao za 11,3 posto tijekom 2024. godine, iako su razine i dalje niže nego početkom 2000-ih.
Unatoč pritiscima, zagovornici prava djece i pravni stručnjaci protive se izmjenama. Traže da se najprije istraži bi li spuštanje granice uopće doprinijelo smanjenju kriminala i kakve bi dugoročne posljedice imalo na razvoj djece.
Njemačka vlada zasad ne pokazuje interes za promjene te ostaje pri pristupu koji naglašava rehabilitaciju, iako bi švedski primjer mogao potaknuti novu političku raspravu.
Irska: najniža dob kaznene odgovornosti u EU
Irska ima najnižu dobnu granicu kaznene odgovornosti u Europskoj uniji. Prema Zakonu o djeci, kazneni progon moguć je od 12 godina, dok za najteža kaznena djela poput ubojstva, ubojstva iz nehaja ili silovanja — već od 10 godina.
Takva politika izazvala je kritike organizacija poput UNICEF-a i Vijeća Europe, koje preporučuju minimalnu granicu od 14 godina. Aktivisti tvrde da trenutačni zakon nije u skladu sa suvremenim standardima zaštite djece. Vlada se, međutim, brani tvrdnjom da postoje specijalizirani sudovi i programi koji stavljaju naglasak na obrazovanje i obnovu povjerenja. Ipak, pod međunarodnim pritiskom, Dublin razmatra reviziju zakona.
Danski primjer: politika koja se vratila unatrag
Iskustvo Danske pokazuje da spuštanje granice kaznene odgovornosti ne mora nužno donijeti željene rezultate. Vlada desnoga centra snizila je 2010. godine granicu s 15 na 14 godina, no dvije godine kasnije nova vlada poništila je odluku. Istraživanja su pokazala da stopa kriminala među četrnaestogodišnjacima nije pala, a rano zatvaranje povezano je s većim rizikom od ponavljanja kaznenih djela.
Primjer Danske često se u Bruxellesu navodi kao upozorenje da reforme kaznenog zakona mogu biti politički privlačne, ali ne i učinkovite u praksi.
Između odvraćanja i rehabilitacije
Pitanje koliko mlad netko može biti da bi bio kažnjen ostaje osjetljivo u cijeloj Europskoj uniji. Švedska odluka uklapa se u širi trend oštrije retorike prema kriminalu mladih, no istraživanja – uključujući i dansku studiju iz 2025. – pokazuju da rana kriminalizacija može otežati reintegraciju djece u društvo.
Studije iz SAD-a dodatno potvrđuju da zatvaranje maloljetnika u ranoj dobi ima dugoročno negativne posljedice po njihov razvoj. Dok europske države traže ravnotežu između kazne i rehabilitacije, ključni izazov možda nije u dobi odgovornosti, nego u tome kako spriječiti da djeca uopće postanu dio kriminalnog svijeta., piše Index.
