Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda uskoro će raspravljati o situaciji u Bosni i Hercegovini, na temelju redovitog izvješća visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ovog puta, paralelno izvješće poslala je i Vlada Republike Srpske. Najvažnije pojedinosti prenosi dopisnik Federalne televizije iz Washingtona, Ivica Puljić.
Puljić podsjeća da je premijer Republike Srpske Savo Minić uputio pismo ruskom veleposlaniku pri Ujedinjenim narodima, budući da Rusija ovaj mjesec predsjedava Vijećem sigurnosti.
„Riječ je o redovitom šestomjesečnom izvješću o stanju u Bosni i Hercegovini koje visoki predstavnik upućuje UN-u, nakon čega slijedi rasprava“, pojašnjava Puljić. Dodaje da će se na sjednici u petak raspravljati i o produljenju mandata EUFOR-a za još godinu dana.
Prema Puljiću, u pismu koje je Minić poslao ruskom veleposlaniku, ponavlja se predanost Republike Srpske Daytonskom mirovnom sporazumu, ali se tvrdi da je sporazum, kako Minić navodi, „nažalost uništen nezakonitim diktatorskim dekretima visokih međunarodnih predstavnika, od kojih je aktualni – Christian Schmidt – najviše pretjerivao“.
Minić u pismu optužuje Schmidta za počinjenje kaznenih djela u vezi s optužbama protiv Milorada Dodika, tvrdeći da Schmidt nema zakoniti mandat i da svojim djelovanjem destabilizira Bosnu i Hercegovinu. Stoga se u dokumentu traži njegova smjena i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).
U nastavku pisma međunarodna se zajednica poziva da odbaci „nezakonit pokušaj rušenja predsjednika RS-a Milorada Dodika“, dok se bošnjački političari i strani diplomati optužuju za destabilizaciju zemlje. Istodobno, Minić naglašava da RS ostaje predana suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Govoreći o nadolazećoj sjednici, Puljić napominje:
„Rusi će tražiti smjenu Schmidta i ukidanje OHR-a. Kinezi će ih vjerojatno podržati, što nije ništa novo. Velika Britanija, Francuska i SAD bit će protiv, ali bit će zanimljivo vidjeti stav američkog predstavnika – jer postoje naznake da bi se američka politika prema Bosni i Hercegovini mogla mijenjati.“
Puljić podsjeća i da se Christopher Landau, zamjenik državnog tajnika SAD-a, nekoliko puta sastao sa Željkom Cvijanović u Washingtonu. Razgovarali su, kaže, o uvjetima pod kojima bi Milorad Dodik „popustio“, a dio tih uvjeta već je ispunjen.
„Trenutno se, neslužbeno, razmatra mogućnost ukidanja sankcija Dodiku, iako o tome zasad nema službenih izjava ni u State Departmentu ni u Ministarstvu financija“, ističe Puljić.
Landau je, dodaje, poručio kako je Trumpova administracija spremna isprobati drukčiji pristup od svojih prethodnika. „Što to znači za Bosnu i Hercegovinu? Znači da su spremni razgovarati i surađivati sa svim stranama – riječ je o novom pristupu“, objašnjava Puljić.
Puljić također upozorava na utjecaj konzervativne Zaklade Heritage, blisko povezane s Bijelom kućom. Zaklada je izradila nekoliko analiza o Bosni i Hercegovini, čiji je autor James J. Carafano. Te su analize dostavljene Vijeću za nacionalnu sigurnost, koje o njima raspravlja prije nego što ih eventualno proslijedi predsjedniku Donaldu Trumpu.
Carafano je autor više dokumenata koji su u potpunoj suprotnosti s politikama prethodnih američkih administracija. Smatra da bi Trump mogao zauzeti drugačiji politički pristup prema regiji, s naglaskom na stabilnost i ekonomske interese, uključujući osiguravanje pristupa kritičnim mineralima, što se povezuje s Dodikovom ponudom tih resursa američkoj strani. Carafano ujedno drži da su američke politike u BiH zrele za reviziju i restrukturiranje.
U analizama se navodi da je „najizgledniji scenarij onaj prema kojem bi američka vlada mogla zagovarati ukidanje OHR-a i uspostavu triju ravnopravnih, suverenih entiteta u Bosni i Hercegovini“.
Koliko bi taj pristup mogao ići daleko, ovisit će o reakcijama OESS-a i Europske unije, koji podržavaju sadašnji program izgradnje države u BiH.
„To su teme o kojima se trenutno razgovara, ali one još nisu službena politika Sjedinjenih Država – ni Bijele kuće ni State Departmenta. No očito su na stolu“, zaključuje Puljić., prenosi pogled.ba
