Hrvatsko zakonodavstvo pokazuje značajne manjkavosti kada je riječ o propisima koji bi trebali štititi okoliš. Iako određene norme postoje, njihova je primjena u praksi slaba, a sudovi u slučajevima devastacije prirode uglavnom izriču blage kazne, piše Jutarnji list.
Jedan od ilustrativnih primjera je kazneno djelo pustošenja šuma, koje je uvršteno u Kazneni zakon, ali se rijetko procesuira. Tek je nedavno u Puli donesena prva presuda za to kazneno djelo u Istri. Kako navodi Jutarnji, riječ je o sječi šume na području park-šume Rt Sveti Križ kraj Rovinja — dijelu značajnog krajobraza rovinjskih otoka i mora, unutar zaštićenog obalnog pojasa, gdje su vlasnici planirali izgraditi adrenalinski park.
Iako se radilo o području s visokim stupnjem zaštite, vlasnici su ignorirali naloge inspekcije i Grada te nastavili sječu, nasipavanje i niveliranje terena. Unatoč svemu, sud ih je kaznio simbolično — umjesto moguće maksimalne kazne zatvora do tri godine, izrečena im je uvjetna kazna od šest mjeseci zatvora.
Zapanjujuća sudska praksa i manjkava legislativa
Prema podacima iz izvješća o radu Državnog odvjetništva za prošlu godinu, kazneno djelo pustošenja šuma čini tek 3,7 posto svih prijava za djela protiv okoliša. Mnogo je više prijava za ubijanje i mučenje životinja, dok najveći udio zauzima bespravna gradnja.
Treba napomenuti da bespravna gradnja, s kojom se Hrvatska bori desetljećima, najčešće nije kazneno djelo, osim u rijetkim slučajevima kada se gradi u parkovima prirode, na pomorskom dobru ili na područjima kulturne i druge zaštićene baštine.
Posebno zabrinjava činjenica da sudovi ne prepoznaju društvenu opasnost kaznenih djela protiv okoliša. Od ukupno 90 osuđenih počinitelja tijekom prošle godine, samo je jedan dobio bezuvjetnu zatvorsku kaznu — kraću od dvije godine — i to za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja.
Nova europska direktiva donosi zaokret
Očekuje se da će se stanje značajno promijeniti implementacijom Direktive 2024/1203 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, usvojene prošle godine.
“Trenutačno smo u fazi transponiranja Direktive koja se odnosi na zaštitu okoliša i prirode putem kaznenog prava. Uskoro ćemo osnovati radnu skupinu koja će morati biti jako široka jer su kaznena djela koja su navedena u toj direktivi na razini Europske unije blanketna. To znači da su ona u principu općenita, sadržajno vezana za različite resore”, kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Habijan je dodao kako će u radnu skupinu biti uključena ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, gospodarstva, te poljoprivrede, šumarstva i ribarstva — jer se kaznena djela iz Direktive odnose na njihova područja djelovanja.
Europska Direktiva – veći nadzor i strože kazne
Nova Direktiva predstavlja veliki iskorak u području zaštite okoliša. U uvodnom dijelu ističe se da kaznena djela protiv okoliša sve češće prelaze granice država te da je potrebna prekogranična suradnja.
Od država članica zahtijeva se pooštravanje sankcija, preciznije definiranje kaznenih djela i usklađivanje vrsta i visina kazni. Posebna se pozornost posvećuje gospodarenju otpadom i svim procesima koji ubrzavaju klimatske promjene.
Direktiva proširuje i mogućnosti sankcioniranja – uključujući zabranu obavljanja djelatnosti tvrtkama koje su počinile štetu okolišu, kao i privremenu zabranu kandidiranja na javne dužnosti osobama osuđenima za kaznena djela protiv okoliša., piše N1.
