Sindikati smatraju da je nezadovoljstvo rastom minimalne plaće opravdano, upozoravajući da je u razdoblju od 2019. do 2024. godine dobit poslodavaca porasla za 112 posto, dok je minimalna plaća povećana za 69 posto.
O tome kolika bi minimalna plaća trebala biti do 2028. godine raspravljali su gosti emisije Hrvatskog radija.
Vidiš: Minimalna plaća do 2028. – 1250 eura bruto
Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš istaknuo je kako Vlada planira da do kraja mandata, 2028. godine, minimalna plaća dosegne 1250 eura bruto.
“Ove godine će rast biti 8,5 posto. Istaknuo bih da je pozicija Vlade RH vrlo jasna. Dobili smo povjerenje građana u kontekstu rasta dohotka i dosadašnjeg rasta plaća. Vrlo je jasno obećanje Vlade da se do kraja mandata nastoji postići minimalna plaća od 1250 eura bruto”, rekao je.
Dodao je i da javnost često ne razumije kako se donosi odluka o iznosu minimalne plaće.
“Ono što javnosti možda nije jasno je kako se dolazi do iznosa minimalne plaće pa se ostavlja dojam da je to paušalan postupak – što nije točno. Povjerenstvo je dugo zasjedalo prije same odluke i dalo je niz prijedloga. Tu su bili predstavnici akademske zajednice, poslodavaca i sindikata. Prijedlozi su se kretali između 2,89 i 16,49 posto povećanja. Kako vidite taj raspon, vidite da se vodilo računa o tome da rast bude podnošljiv poslodavcima”, kazao je.
Vidiš je podsjetio i da su prošle godine korištene kompenzacijske mjere, no interes za njih bio je vrlo slab.
“Već sam skoro devet godina u ministarstvu i svake godine je narativ isti. Poslodavci dugi niz godina nisu za povećanje minimalca, a sindikati nikad nisu zadovoljni povećanjem. Treba se napraviti ravnoteža, a ako se neka tvrtka nađe u poteškoćama, Vlada će tu sigurno imati mjere”, rekao je.
Također je naglasio kako je Vlada pružila podršku poslodavcima tijekom pandemije covida i energetske krize.
Vukšić: “Minimalna bruto plaća trebala bi 2028. biti 1550 eura”
Predsjednica Sindikata graditeljstva Jasenka Vukšić upozorila je da oko pola milijuna stanovnika u Hrvatskoj radi za minimalnu ili tek nešto veću plaću.
“Naravno da nismo do kraja zadovoljni. Kada vidite kako ljudi žive i koliki je broj ljudi koji ima minimalnu plaću – njih 150 tisuća, a oni koji imaju 20-30 eura veću plaću – njih je 350 tisuća. Tražili smo 1130 eura, a ovih 1050 nam je preskromno. U svakom slučaju smatramo da bi do kraja 2028. godine minimalna bruto plaća trebala narasti na 1550 eura”, kazala je.
Dodala je da je rast dobiti poslodavaca 112 posto u posljednjih pet godina, dok je neto plaća porasla 54 posto, a minimalna plaća 69 posto.
“Smatrali smo da ima prostora da povećanje bude bliže našem zahtjevu”, ustvrdila je.
Habijanec: Kolektivno pregovaranje – temelj plaća
Član Gospodarsko-socijalnog vijeća Mirko Habijanec upozorio je da država ne regulira dovoljno kvalitetno kolektivno pregovaranje.
“Mnogi poslodavci ne razumiju da je kolektivno pregovaranje temelj plaće, pogotovo oni manji. Dolazimo u sustav u kojem vi danas ne znate kakvu plaću jedan majstor ima. Takva država nema budućnost. To u Vladi znaju, ali administracija koja upravlja cijelim sustavom je ispod nivoa koji to treba kontrolirati i provesti”, rekao je.
Habijanec je istaknuo i da nedostatak kvalitetnog obrazovnog sustava utječe na produktivnost.
“Onda nam je teško ostvariti bolju produktivnost. U građevinarstvu bi nam Njemačka trebala biti ogledni primjer”, kazao je.
Osvrnuo se i na tvrdnje da poslodavci ne mogu pratiti rast minimalne plaće.
“U građevinarstvu je dobit između šest i sedam posto. Međutim, točno je da neki poslodavci gledaju isključivo sebe, pogotovo oni iz drugih država. Oni ne vode brigu o radnim mjestima, socijalnom i školskom sustavu. Mi živimo ovdje, zakoni trebaju biti napravljeni za nas, a sve drugo je prolazno. Točno je da smo otvoreno tržište, ali s time se trebamo boriti”, naglasio je.
“Strani gospodarski subjekti uzimaju naša radna mjesta”
Habijanec je upozorio i na odljev novca iz Hrvatske kroz sustav javne nabave.
“Iz Hrvatske izlazi dvije milijarde eura kroz sustav javne nabave. Gospodarstvenici iz trećih zemalja, koji nisu potpisnici sporazuma o javnoj nabavi i ne poštuju naše kolektivne ugovore, naravno da su na natječajima jeftiniji. Uzimaju naša radna mjesta. Uzimaju našim tvrtkama posao. Sve što se gradi u Hrvatskoj, naše tvrtke mogu napraviti, ali uz primjerene plaće i kontrolu. U Njemačkoj je nezamislivo da netko tko nije dio sustava kolektivnih ugovora može pristupiti javnoj nabavi”, zaključio je.
