Nakon pandemije koronavirusa, tijekom koje su europske države imale veći prostor za proračunske manjkove, većina članica Europske unije i dalje troši više nego što zarađuje. Podaci Eurostata, statističkog ureda EU-a, pokazuju da je prošle godine većina zemalja prekršila vlastita pravila o proračunskom deficitu i državnom dugu.
Među državama koje su zadržale deficit ispod dopuštene granice od 3% BDP-a nalaze se očekivane zemlje poput Luksemburga, Irske i Danske, ali i iznenađujuće — Grčka, Cipar i Portugal.
Ukupno je dvanaest članica EU-a imalo deficit od tri posto ili više u odnosu na gospodarsku aktivnost, čime su premašile propisane granice koje se primjenjuju na sve članice, a posebno strogo na one u europodručju. Najveći je deficit 2024. godine zabilježila Rumunjska – čak 9,3 posto. Njemačka je, prema podacima Eurostata, imala deficit od 2,7 posto, piše DW.
Pravila o dugu i deficitu
Europski okvir poznat kao Pakt o stabilnosti i rastu propisuje da državni dug ne smije prelaziti 60 posto BDP-a, dok proračunski manjak mora ostati ispod tri posto.
“Plavo pismo” iz Bruxellesa
Države koje prekorače zadane granice riskiraju pokretanje službenog postupka Europske komisije, poznatog kao slanje “plavog pisma”. Trenutno se zbog prekomjernog deficita vodi postupak protiv Francuske, Italije i još nekoliko drugih članica EU-a.
Podaci Eurostata pokazuju da je prošle godine dvanaest zemalja imalo državni dug veći od 60 posto BDP-a. Najzaduženije su bile Grčka (154,2 posto), Italija (134,9 posto) i Francuska (113,2 posto). Njemačka je 2024. imala omjer duga i BDP-a od 62,2 posto, čime također premašuje granicu, no u srpnju je objavljeno da se “ne planira” pokretanje postupka protiv nje zbog posebnog fonda za obranu.
Pakt koji se često krši
Od stupanja na snagu Pakta o stabilnosti i rastu 1997. godine, njegove su odredbe prekršene mnogo puta. Tijekom pandemije i kao posljedica rata u Ukrajini, postupci zbog prekomjernog deficita bili su privremeno obustavljeni.
Pakt je prošle godine reformiran kako bi državama u financijskim poteškoćama omogućio veću fleksibilnost, no osnovna pravila – ograničenje deficita i duga – i dalje ostaju na snazi., piše N1.
