Matica hrvatska protiv preimenovanja četiriju zagrebačkih ulica: “Ne birajte brisanje prošlosti”
U povodu najavljenog glasovanja na 4. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, Matica hrvatska uputila je otvoreno pismo zastupnicama i zastupnicima u kojem se oštro protivi prijedlogu o preimenovanju četiriju ulica: Ulice Vladimira Arka, Ulice Antuna Bonifačića, Ulice Filipa Lukasa i Ulice Ivana Šarića.
Rasprava o ovoj točki – pod rednim brojem 28. – predviđena je za sjednicu zakazanu u četvrtak, 16. listopada. Matica hrvatska upozorava kako bi donošenje takve odluke otvorilo prostor za “ideološki motivirane interpretacije prošlosti” i neutemeljene povijesne konstrukcije.
Poziv na zakon, razum i odgovornost
Matica podsjeća kako je još 2023. Vladi RH uputila prijedlog za donošenje Zakona o imenima u javnim prostorima, s ciljem uspostave jasnog i obvezujućeg pravnog okvira koji bi spriječio proizvoljno preimenovanje ulica. Pri tome se poziva i na međunarodne dokumente poput Rezolucije Vijeća Europe 1481/2006 i Rezolucije Europskog parlamenta o savjesti i totalitarizmu iz 2009. godine.
“Ovo nije pitanje lokalne politike, nego nacionalne memorije i kulturnog identiteta”, poručuje Matica hrvatska.
Filip Lukas u središtu prijepora
Poseban naglasak Matica stavlja na Filipa Lukasa (1871.–1958.), najdugovječnijeg predsjednika Matice hrvatske (1928.–1945.) i uglednog geografa, kojega smatraju žrtvom ideološke netolerancije. Odbacuju optužbe o njegovoj povezanosti s ustaškim režimom.
“Filip Lukas nikada nije bio član ustaške organizacije, nije sudjelovao u vlasti NDH, a njegovo je djelovanje bilo isključivo znanstveno, prosvjetiteljsko i kulturno”, istaknuto je u pismu koje potpisuje predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić.
Matica podsjeća i da je Županijski sud u Zagrebu 2017. pravomoćno poništio presudu iz 1945. kojom je Lukas bio osuđen na smrt, što smatra ključnim dokazom u obrani njegova ugleda.
Zbornik Naša domovina i spor oko interpretacija
Jedan od glavnih argumenata za preimenovanje jest Lukasova uloga urednika zbornika Naša domovina, koji je interpretiran kao sredstvo promocije ustaškog režima. Matica tvrdi suprotno: riječ je o znanstvenom priručniku s geografskim, povijesnim i demografskim prikazima hrvatskih zemalja, a ne o političkom pamfletu.
Kao jedini element povezan s tadašnjim režimom navodi se fotografija Ante Pavelića na početku izdanja – što je, prema Matici, bio uobičajeni protokol tog vremena. U zborniku su, napominju, sudjelovali brojni istaknuti akademici koji danas imaju ulice diljem Hrvatske.
Upozorenje protiv memoricida
Osim Lukasa, Matica brani i Vladimira Arka, Antuna Bonifačića i Ivana Šarića, opisavši ih kao intelektualce i kulturne djelatnike koji su ostavili važan trag, a koje smatraju žrtvama ideoloških režima.
“Uklanjanje njihovih imena bio bi čin povijesne i etičke nepravde, čin memoricida prema hrvatskoj kulturnoj baštini”, naglašavaju.
Podrška akademske zajednice
Matica podsjeća da je u suradnji s Papinskim hrvatskim zavodom sv. Jeronima, Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Splitu i drugim institucijama organizirala znanstveni skup posvećen Filipu Lukasu. O njegovu djelu objavljeni su i brojni stručni tekstovi u Matičinom Vijencu, među kojima su i prilozi Ivana Zvonimira Čička i povjesničara dr. sc. Marija Jareba.
“Temeljite odluke na činjenicama, a ne na revizionizmu”
U završnom dijelu otvorenog pisma, Matica apelira na gradske zastupnike da odbiju prijedlog o preimenovanju i poštuju pravosudne odluke, kao i stvarni doprinos pojedinaca hrvatskoj kulturi i povijesti.
“Grad Zagreb mora svoje djelovanje temeljiti na istinitom vrednovanju prošlosti, a ne na revizionističkim konstrukcijama”, stoji u zaključku pisma.
