Europska komisija predložila je značajno povećanje trošarina na cigarete i duhanske proizvode – za čak 73 posto, odnosno s 124,2 na 215 eura na 1.000 komada. Takvo povećanje predstavljalo bi dvostruko veće trošarinsko opterećenje od onog u državama koje graniče s Europskom unijom, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.
Prema njihovim procjenama, predložene mjere dovele bi hrvatsku izvozno orijentiranu duhansku industriju u težak položaj, smanjile bi proračunske prihode i potaknule širenje crnog tržišta.
Strateška industrija koja zapošljava tisuće ljudi
– Hrvatska duhanska industrija strateški je važna i jedinstveno vertikalno integrirana – od finalne proizvodnje u Istri do uzgoja u Slavoniji i Podravini. Zapošljava oko 10.000 ljudi, izvoz doseže 400 milijuna eura, a tristotinjak farmera proizvodi 6 posto europskog duhana uz garantirani otkup i pristojnu zaradu. Zato se ta industrija u nas ne može tretirati kao diljem Europske unije, ističu u udruzi poslodavaca.
Analize HUP-a pokazuju da je potražnja za duhanskim i nikotinskim proizvodima u Hrvatskoj znatno osjetljivija na promjene cijena nego što pretpostavlja Europska komisija. Stoga u HUP-u zaključuju da bi povećanje trošarina dovelo do smanjenja, a ne rasta poreznih prihoda.
– Hrvatski proračun mogao bi godišnje gubiti oko 240 milijuna eura, što je gotovo 24 posto sadašnjih prihoda od trošarina na duhanske proizvode. To tržište koje se gubi pritom ne bi nestalo, već bi se slilo na ilegalno tržište, potičući kriminalne lance u zemlji i regiji, upozoravaju u HUP-u.
Osim pada prihoda, u udruzi upozoravaju i na moguće značajne razlike u cijenama između Hrvatske i susjednih zemalja izvan EU-a – Srbije, BiH i Crne Gore – što bi dodatno ugrozilo konkurentnost domaće industrije.
Novi porezni mehanizmi opterećuju države juga EU-a
Uz povećanje trošarina, Europska komisija predlaže i porezni mehanizam TEDOR, koji bi 15 posto nacionalnih prihoda od trošarina usmjerio u proračun EU-a. Prema procjeni HUP-a, to bi Hrvatsku godišnje stajalo 152 milijuna eura.
– To državi ne donosi nove prihode, već preraspodjeljuje postojeće i prelijeva ih u EU, u suprotnosti s temeljnim načelom vlastitih prihoda EU-a. Tim gore, TEDOR se oslanja na bazu koja se smanjuje, potrošnju duhanskih proizvoda, pa je dugoročno neodrživ, navode u HUP-u.
Upozoravaju i da bi predložene mjere ograničile fiskalnu autonomiju država članica, posebno u južnoj i jugoistočnoj Europi, gdje je kupovna moć ispod prosjeka EU-a, uključujući Hrvatsku.
Ukupan gubitak državnog proračuna od oba prijedloga procjenjuju na 400 milijuna eura godišnje.
HUP traži odbacivanje TEDOR-a i novih poreza
Udruga poslodavaca poziva na odbacivanje TEDOR-a radi očuvanja fiskalnog suvereniteta, jer, kako navode, »preraspodjeljuje nacionalne prihode i ugrožava stabilnost proračuna članica EU-a«.
Također se protive uvođenju CORE poreza za tvrtke s neto prihodom iznad 100 milijuna eura, jer bi, tvrde, dodatno opteretio poduzeća i smanjio konkurentnost srednjih i velikih hrvatskih kompanija.
Predlažu jaču koordinaciju Hrvatske sa susjednim državama radi boljeg pregovaračkog položaja prema Europskoj komisiji te aktivnu suradnju industrije i Ministarstva financija u traženju održivih rješenja.
Umjerenije stope i poticaji za proizvode smanjenog rizika
HUP predlaže fazu i umjerenu prilagodbu trošarina kako bi se izbjegli porezni šokovi i porast sivog tržišta, te povoljniji porezni tretman proizvoda smanjenog rizika – poput grijanog duhana, e-tekućina i nikotinskih vrećica – što bi potaknulo prelazak pušača na manje štetne alternative.
Prema njihovim izračunima, previsoke minimalne stope, primjerice 143 eura po kilogramu za nikotinske vrećice, smanjile bi prodaju tih proizvoda za čak 86 posto i time obeshrabrile prelazak s cigareta na alternativne proizvode. Umjerenije stope, prilagođene uvjetima svake članice, omogućile bi učinkovitiju borbu protiv ilegalne trgovine, piše Novi list.
Crno tržište sve veća prijetnja
Europska unija već sada gubi 17 milijardi eura godišnje zbog ilegalne prodaje cigareta, dok se tržište nezakonitih nikotinskih proizvoda procjenjuje na 10 milijardi eura. U HUP-u ističu da bi daljnje povećanje trošarina dodatno ojačalo sivo tržište i krijumčarenje, bez stvarnog učinka na javno zdravlje.
U listopadu 2024. prosječna trošarina u Hrvatskoj iznosila je 128 eura na 1.000 cigareta, što je samo 14 posto ispod prosjeka EU-a kada se uzmu u obzir razlike u cijenama i dohotku. “To jasno pokazuje da nema prostora za nagli rast trošarina”, poručuju iz HUP-a., piše N1.
