Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska ponovno uvodi obvezno služenje vojnog roka, odnosno temeljnu vojnu obuku u trajanju od dva mjeseca. U saborsku su proceduru upućene završne izmjene i dopune zakona, a prvi pozivi za novačenje trebali bi stići na adrese obveznika krajem ove ili početkom iduće godine. Prema planu Ministarstva obrane, prve obvezne obuke počet će početkom 2026. godine.
Saborska zastupnica stranke Sa imenom i prezimenom Dalija Orešković gostovala je u emisiji Studio 4 Hrvatske televizije, gdje je komentirala najavljene promjene. Poručila je kako nije sklona glasati za prijedlog zakona, jer smatra da dvomjesečna obuka ne može bitno pridonijeti vojnoj spremnosti građana i obrambenim sposobnostima zemlje. Ustvrdila je da se u suvremenom ratovanju sve više koriste dronovi, što pokazuje i primjer Ukrajine, te da sama fizička prisutnost vojnika više nije presudan čimbenik u obrani. „Sklona sam profesionalnoj vojnoj obuci i profesionalnoj vojsci te tome da jačamo međunarodne saveze, kako u Europskoj uniji, tako i u NATO-u“, rekla je Orešković.
Na njezinu izjavu odmah je reagirao saborski zastupnik Hrvatskih demokršćana Hrvoje Zekanović, koji smatra da se Orešković pogrešno postavila prema temi. „Kolegica očito ne zna da tim dronovima upravo upravljaju vojnici. Upravo će se na tome temeljiti obuka hrvatskih vojnika, gdje će se najnovije tehnologije aplicirati u vojnoj izobrazbi. Naravno, bit će i rukovanja oružjem, ali će fokus biti upravo na modernoj tehnologiji“, rekao je Zekanović.
U nastavku emisije dotaknuli su se i političkih zbivanja u Europi. Na parlamentarnim izborima u Češkoj, održanima protekle subote, pobjedu je odnio čelnik pokreta ANO Andrej Babiš. Komentirajući rezultate, Zekanović je ustvrdio da ta pobjeda neće bitno promijeniti odnos Češke prema Europskoj uniji. „On je po političkom profilu možda najsličniji kolegici Orešković. To je populizam koji je sada došao na vlast. Ne očekujem velike promjene u odnosu prema EU. Kampanje su uvijek jedno, a ono što slijedi nakon njih nešto sasvim drugo“, rekao je.
Orešković je uzvratila kako se Zekanoviću, kako je rekla, „sve pomiješalo u glavi“. „Ako govorimo o sličnostima, onda treba podsjetiti da današnji HDZ vuče svoje korijene iz komunističke partije. Njih 80 tisuća članova promijenilo je kapute devedesetih i ušlo u HDZ. Ja sam oduvijek bila na suprotnoj strani – građanskoj, liberalnoj, proeuropskoj. S komunizmom nisam imala nikakve veze, niti ja, niti moji roditelji“, poručila je zastupnica.
U istom su razgovoru komentirali i prosvjed održan u subotu u Zagrebu, gdje je inicijativa „Karte na stol“ okupila oko dvjestotinjak roditelja koji su se usprotivili uvođenju zdravstvenog odgoja u škole. Prosvjednici su poručili da ne žele da se programi oblikuju iza zatvorenih vrata te da se u škole pokušava uvesti odgoj „obojen LGBT ideologijom“. Orešković je ocijenila da takav način govora nije primjeren te da pokazuje neinformiranost i strah. „Prosvjednici su govorili da se protive nekakvoj LGBT mafiji. To nije primjeren način izražavanja. Pokazuje da su ili motivirani strahovima ili krajnje podinformirani, a moguće je i da se u pozadini krije nešto čega ovoga trenutka nismo svjesni“, rekla je.
Dodala je da se zdravstveni odgoj, koji uključuje i seksualni odgoj, prije svega bavi temama zdravog načina života, prevencijom ovisnosti, mentalnim zdravljem i suzbijanjem nasilja. „Mislim da je škola pravo mjesto za takve teme i da treba educirati mlade kako živjeti zdravije i bolje. Oni koji to ne žele, slobodni su svoje vrijeme utrošiti na neki drugi način“, rekla je Orešković.
Zekanović je pak naglasio da je vrlo važno vidjeti kakav se sadržaj planira uvesti u škole te podsjetio na rasprave o zdravstvenom odgoju prije četrnaest godina. „Tada su postojale dvije inicijative – lijeva, Forum za slobodu odgoja, i konzervativna, Grozd. Kad se radila evaluacija, pokazalo se da lijevi program nije bio spreman, pa je oko devedeset posto roditelja izabralo Grozdov. Kasnije su i predavači iz lijevog programa uzimali naše materijale jer nisu imali dovoljno pripremljen sadržaj. Sada se opet vodi ista ideološka borba u kojoj ljevica pokušava otvoriti prostor koji, po mom mišljenju, više ne postoji“, rekao je.
Tema razgovora dotaknula se i prijedloga o mogućem priznanju Palestine. Zekanović je ocijenio da za to trenutno ne postoje uvjeti, jer država mora imati narod, teritorij i vlast, a Europska unija Hamas, koji vlada Gazom, već 20 godina vodi kao terorističku organizaciju. „Dakle, nema dovoljno elemenata za priznavanje Palestine kao države“, zaključio je.
Orešković se s time nije složila. Prema njezinim riječima, u Palestini se „pred očima svijeta odvija genocid“ i došlo je vrijeme da države zauzmu jasan stav prema tom pitanju. „Smatram da je stvar civilizacijskog samoodređenja svake države hoće li nepriznavanjem Palestine odobriti taj genocid, ili će izreći svoj humanistički i civilizacijski stav, u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama koje smo i mi potpisali“, kazala je.
Dodala je i kako se čini da postoji agenda kojom se želi ukloniti jedan od preduvjeta za priznanje Palestine. „Ako je tamo na snazi genocid koji će očito iskorijeniti jedan narod, doći ćemo do toga da, kako kaže HDZ i gospodin Zekanović, tih uvjeta nikada neće ni biti. Europska unija davno se opredijelila za rješenje dviju država, a priznanja koja su u posljednje vrijeme donijele neke europske zemlje pokazuju da razumiju što se događa i da ne zatvaraju oči pred humanitarnom katastrofom i genocidom“, zaključila je Orešković.
