Premijer Andrej Plenković upozorio je da bi američke sankcije ruskoj Naftnoj industriji Srbije (NIS) mogle blokirati isporuku sirove nafte rafineriji u Pančevu, što bi dovelo do zastoja u radu tog ključnog energetskog postrojenja.
„Zbog vlasničke strukture NIS-a mogla bi biti onemogućena opskrba sirovom naftom. To bi izazvalo zastoj u poslovnom procesu. JANAF trenutno pokriva čak 95 posto potreba Srbije za sirovom naftom“, istaknuo je Plenković., prenosi HRT
Premijer je izrazio nadu da će se problem riješiti izmjenom vlasničke strukture u NIS-u, dodavši da su u tijeku razgovori s američkom administracijom, Srbijom i Europskom komisijom, uključujući i predsjednicu EK Ursulu von der Leyen.
„Vjerujemo da će se omogućiti nastavak rada jedine rafinerije u Srbiji“, poručio je.
Odbacujemo optužbe iz Budimpešte: “Ne profitiramo od rata”
Govoreći o energetskim odnosima u regiji, Plenković je odbacio optužbe mađarskog ministra vanjskih poslova da Hrvatska nastoji profitirati u kontekstu rata u Ukrajini.
„Hrvatska ne koristi ratnu situaciju za vlastitu dobit. Naprotiv, kroz svoju energetsku infrastrukturu – naftovode, plinovode i LNG terminal na Krku – doprinosi energetskoj sigurnosti ovog dijela Europe“, istaknuo je Plenković.
Dodao je da je JANAF spreman u cijelosti opskrbiti rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, koje zajedno godišnje troše nešto više od 14 milijuna tona nafte, dok JANAF-ovi kapaciteti iznose 15 milijuna tona.
„Dogovoreno je da se uskoro održi sastanak predstavnika JANAF-a i MOL-a kako bi se pronašla konkretna rješenja“, najavio je premijer.
Summit u Kopenhagenu: Fokus na sigurnost i potporu Ukrajini
Plenković se osvrnuo i na jučerašnji sastanak Europske političke zajednice i neformalnog Vijeća EU u Kopenhagenu, gdje su glavne teme bile obrana, sigurnost i daljnja podrška Ukrajini.
„Kroz europske instrumente poput SAFE-a i Rearm Europe omogućava se članicama jačanje obrambenih kapaciteta. Hrvatska je iz SAFE-a preliminarno osigurala 1,7 milijardi eura“, rekao je premijer.
Taj iznos, dodao je, bit će usmjeren na razvoj oružanih snaga i ostvarenje strateškog cilja da se obrambeni izdaci povećaju na 3,5 posto BDP-a do 2035. godine.
Rebalans proračuna: Više sredstava za građane, manji rashodi
Predstavljajući rebalans državnog proračuna za 2025., Plenković je najavio povećanje prihoda na 33 milijarde eura – 30 milijuna više od početnog plana – te smanjenje rashoda za 223 milijuna eura, na ukupno 36,8 milijardi eura.
Deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iznosit će 2,9 posto BDP-a, dok se udio javnog duga planira smanjiti na 56,9 posto do kraja godine. Vlada također projicira realni rast BDP-a od 3,3 posto.
„Cilj nam je zadržati fiskalnu odgovornost, osigurati stabilnost proračuna i istovremeno nastaviti ulagati u kvalitetu života građana“, rekao je Plenković.
Rebalansom se osigurava više od milijardu eura dodatnih sredstava za mirovine, plaće u javnim i državnim službama, socijalne i rodiljne naknade.
Osigurana su i sredstva za daljnja ulaganja u željeznički promet, poljoprivredu te deveti paket mjera za zaštitu životnog standarda i konkurentnost gospodarstva. Među mjerama su pristupačne cijene energije i ciljana pomoć najugroženijima, dok se zahvaljujući stabilizaciji tržišta smanjuju troškovi za energente – a uštede se preusmjeravaju na socijalna davanja.
Kroz EU fondove i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) planira se usmjeravanje 286 milijuna eura u prioritetna područja: obrambenu otpornost, sigurnost, civilnu zaštitu i održivo upravljanje vodama.
„Naš je cilj da proračun ostane održiv, razvojno usmjeren, s jasnim fokusom na potrebe građana i stabilnost ekonomske i socijalne politike“, zaključio je Plenković.
