Saborska zastupnica platforme Možemo! Ivana Kekin u razgovoru za emisiju Briefing oštro je kritizirala stav Vlade prema ratu u Gazi i izrazila razočaranje što, prema njezinu mišljenju, nema političke volje da se Hrvatska jasno stavi na stranu međunarodnog prava i zaštite civilnih žrtava. Kekin ističe da javno mnijenje snažno podržava priznanje Palestine: prema njezinim riječima, više od polovice građana to želi, a njihova online peticija je u samo nekoliko dana prikupila više od 20.000 potpisa., piše Jutarnji
Kekin poručuje da priznanje Palestine nije isto što i podrška terorističkim organizacijama. „Priznanje Palestine se ne može poistovjetiti s podrškom Hamasu — to je manipulativna laž koju koriste oni koji opravdavaju masovna ubojstva”, rekla je, podsjećajući i da je njezina stranka prva osudila teroristički napad na Izrael. Ustvrdila je i da Plenković, uljepšavajući odnose s velikim silama, čini štetu Hrvatskoj te time izbjegava pozicioniranje zemlje na strani međunarodnog prava.
Kekin je izrazila i zabrinutost zbog mogućih posljedica „Trumpovog plana” za Gazu — po njezinu mišljenju, ako Hamas ne pristane na uvjete, američko-izraelska opcija bi mogla dovesti do eskalacije koja ugrožava civile i prijeti „istrebljenjem” u Gazi. Zbog takvih scenarija smatra da se hrvatska politika mora jasno opredijeliti za zaštitu civila i pravne norme.
Na temu obrane, Kekin je jasno protiv vraćanja obaveznog vojnog roka. Podsjeća da je obavezni rok ukinut jer ga većina mladih nije htjela služiti te tvrdi da Hrvatska treba ulagati u profesionalnu vojsku i njezinu opremu umjesto „kratkotrajnih” rješenja poput osmotjednog roka. Također upozorava na socijalnu nepravdu: priziv savjesti i odrađivanje vojnog roka u praksi bi, smatra, pogodovali onima koji si to financijski mogu priuštiti.
Zdravstvo i prava bolesnika — Kekin je kritizirala ministricu zdravstva zbog nejednakog i nepotpunog povećanja naknada za slučajeve dugotrajnog bolovanja. Navela je konkretne slučajeve: onkološki bolesnici koji desetljećima primaju 200–300 eura mjesečno nisu dobili obećana povećanja u rasponu koji je najavljen, a mnogima koji su imali naknade između 353 i 650 eura povećanje nije isplaćeno „ni centa”. Kao predsjednica Odbora za zdravstvo, tvrdi, poslala je ministrici dva dopisa bez odgovora te traži hitno ispravljanje situacije.
Kekin se osvrnula i na funkcioniranje javnog zdravstva: upozorava da siromašni pacijenti sve češće moraju plaćati specijalističke preglede da bi došli na red te zalaže za zabranu dodatnog rada liječnika zaposlenih u državnim bolnicama u privatnim klinikama, što vidi kao izvor sukoba interesa i produženja lista čekanja. Također je izrazila skepsu prema povratku Vili Beroša na visoke pozicije u zdravstvu dok traju optužbe protiv njega; smatra da bi to štetilo povjerenju pacijenata.
O obrazovanju i zdravstvenom odgoju u školama Kekin objašnjava da je cilj uvođenja kurikuluma uvesti djecu u teme primjerenim jezikom: mentalno zdravlje, spolno-reproduktivno zdravlje, prevenciju ovisnosti i zdrave stilove života. Kurikulum će raditi stručno povjerenstvo iz obrazovanja i zdravstva, a predmet neće biti obavezan — škole će ga moći uvesti po želji. Kekin posebno poziva Crkvu da pričekа objavljivanje gotovog kurikuluma prije nego što ga oštro kritizira: smatra da bi javna rasprava trebala počivati na konkretnom sadržaju, a ne na ideološkim konstrukcijama.
U priči o društvenoj polarizaciji Kekin kritizira desnicu i Most zbog, kako kaže, „jeftinih laži koje proizvode društveni razdor”. Tvrdi da se u Hrvatskoj, srećom, ne reproducira najradikalnija američka desnica te da postoji širok konsenzus oko tema poput zaštite zdravlja djece.
Na kraju je istaknula i pozitivne pomake: kao predsjednica Odbora za zdravstvo ističe da je država podigla plaće liječnicima, a za pozitivan primjer navodi i postupke Grada Zagreba u „reduciranju zloupotreba” gradskih stanova — napominje da su oduzimani stanovi osobama s vrlo visokim prihodima.
