Vojni analitičar Ivica Mandić bio je gost Dnevnika Nove TV, gdje je komentirao sumnje da bi Rusija mogla stajati iza nedavnih incidenata dronova nad Danskom i Norveškom. Iako je, kako je rekao, ta teorija i dalje špekulativna, dodao je da je to jedna od hipoteza koje tajne službe i policija istražuju.
Upravljanje dronovima preko mobilnih mreža
Mandić upozorava da, ako se dokaže upravljanje iz inozemstva, riječ nije o klasičnoj ratnoj radio-veznoj komunikaciji nego o upravljanju putem mobilnih mreža. To, po njegovim riječima, otvara novu razinu problema: pitanje pristupa SIM karticama i mobilnim uređajima.
Jedno od rješenja koje je spomenuo jest uvođenje obveze legitimiranja pri kupnji SIM kartica u Europi — mjera koja bi otežala anonimno upravljanje letjelicama.
Dva SIM-a — dvojna prijetnja detekciji
Mandić ističe da su neke letjelice uočene s dvije aktivne SIM kartice, što dodatno komplicira rad sustava za detekciju: sustav može registrirati signal mobitela, ali identificirati i klasificirati što točno leti u zraku postaje znatno teže. To je, kaže, problem s pravnim, političkim i moralnim implikacijama — pitanje slobode nasuprot sigurnosnim potrebama.
Reakcija NATO-a i pravila angažiranja
Analitičar vjeruje da će upozorenje NATO-a Rusiji da ne narušava zračni prostor članica imati učinka. Po njegovu objašnjenju, svaki ulazak u zračni prostor članice podrazumijeva pravo na otvorenu upotrebu sile: “Svaki prelazak u zračnom prostoru granice je odobrena upotreba vatre.” Ako je letjelica jasno utvrđena kao prešla granicu i boravi u zračnom prostoru nekoliko minuta, moguću reakciju vidi kao odlučnu — uključujući obaranje takvih letjelica.
Teže je kad je ugroženo civilno nebo
Mandić upozorava na razliku između jednostavnog sučeljavanja s preletom zrakoplova nad granicom i reagiranja u scenariju u kojem su u igri desetine tisuća civila. U takvim slučajevima donošenje odluka o podizanju aviona ili otvaranju vatre postaje pravno i politički osjetljivo.
Stav o hrvatskoj obrani i potrebi ulaganja
Prema Mandiću, Hrvatska je 20 godina zapostavljala vojnu infrastrukturu i sada ne može iznenada očekivati da ima kompletan sustav obrane protiv prijetnji iz zraka. Podsjetio je da uporaba vojske u miru podliježe ovlastima Sabora, te da bi proširenje ovlasti i stavljanje vojske u takve zadaće nosilo ogromne troškove: “Imajmo obzira da to košta milijarde i to dnevni raspored.”
Naglasio je važnost umrežavanja s već postojećim europskim sustavima i opomenuo protiv iluzija da će nadogradnja softvera sama riješiti problem. Sustavi zaštite, primjerice na zračnim lukama, vrlo su skupi i tehnički zahtjevni.
Mandić zaključuje da je, ukoliko je u pitanju strateško korištenje dronova od strane strane poput Rusije, riječ o izrazito opasnoj igri koja može “rušiti naš način života”. Rješenja uključuju tehnološke, pravne i političke mjere — od regulacije SIM-kartica do jačeg povezivanja obrambenih sustava s NATO partnerima — ali sve one zahtijevaju vrijeme, političku volju i značajna sredstva.
