Od pečenice do čvaraka, Branko Kvež već godinama proizvodi suhomesnate delicije, no posljednjih tjedana brine ga val afričke svinjske kuge. “Situacija nas svakako zabrinjava, ali mi se držimo svih kontrola i sve držimo na visokoj razini higijene”, rekao je Kvež, naglašavajući da ozbiljne biosigurnosne mjere ostaju prioritet., javlja dnevnik.hr
Istok Hrvatske proizvodi čak 40 posto ukupnog svinjskog mesa, a prvi put se virus probio u veliki industrijski objekt s deset tisuća životinja. “Znamo što znači 10 tisuća u odnosu na milijun tovljenika, to su ozbiljne brojke. Ono čega se prije svega pribojavamo je da zaraza ne dospije u okolne sustave jer bi to značilo puno veće posljedice”, rekao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Situaciju dodatno kritički promatra i Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju: “Situacija s afričkom svinjskom kugom u velikim sustavima dovodi cijelu svinjogojsku proizvodnju u opasnost. Bojim se da ovog puta nismo dovoljno pazili i da se pustilo nekontrolirano širenje zaraze te da se nije na vrijeme upozorilo.”
Utjecaj na tržište i cijene
S najvećom eutanazijom svinja u povijesti Hrvatske, tržište svinjskog mesa osjeća pritisak. Tijekom ranijih faza epidemije, cijena kilograma svinjskog mesa u 2022. kretala se do 2,5 eura. Nakon pojave zaraze 2023. cijene su rasle prema 4 eura, da bi 2024. dosegle čak 5,5 eura po kilogramu.
Trenutačno se bilježe oscilacije: tri od četiri klase mesa u posljednjih mjesec dana bilježe pad od 1,2 do 3,48 posto, dok je cijena četvrte klase porasla za 12,48 posto.
“Prednost uvijek dajem kvaliteti mesa, a ne cijeni. Ako je nešto kvalitetno, dobro i ukusno te znam odakle dolazi – platit ću to”, rekla je Mirjana iz Zagreba. Višnja iz istog grada dodaje: “Važna mi je kvaliteta, ali gledam i na cijenu jer su mirovine takve kakve jesu.”
Svinjsko meso i dalje spada među tri najviše uvozne kategorije, a Hrvatska je samodostatna samo oko 40 posto. “U takvim objektima više ne može biti repopulacija godinu dana. Nemamo mnogo velikih farmi, svaki takav objekt znači nekoliko postotaka manje samodostatnosti,” upozorava Jakopović.
Stručnjaci procjenjuju da će domaće cijene vjerojatno ostati visoke, a veća ovisnost o uvozu mogla bi se osjetiti, posebice u segmentu prerađevina i tradicionalnih proizvoda. Blažić naglašava: “Nećemo ostati bez svinjskog mesa, ali ostat ćemo bez domaćeg. Cijene se sada formiraju na europskom tržištu, dok domaće proizvode može zamijeniti uvoz.”
Kontrola i prevencija – nužnost
Konačno, stručnjaci se slažu da je nužno riješiti sivo tržište i uvesti strože kontrole, ne samo nad farmama, nego i nad divljim svinjama, te striktno provoditi biosigurnosne mjere. Samo tako moguće je zaustaviti širenje bolesti i zaštititi domaću proizvodnju, koja je pod najvećim pritiskom u posljednjih nekoliko desetljeća.
