Infarkt miokarda mogao bi imati i zaraznu komponentu, pokazala je pionirska studija istraživača iz Finske i Ujedinjenog Kraljevstva. Rezultati, objavljeni u časopisu Journal of the American Heart Association, dovode u pitanje dosadašnje razumijevanje koronarne bolesti i otvaraju prostor za nove dijagnostičke i terapijske pristupe, pa čak i za razvoj cjepiva.
Profesor Pekka Karhunen sa Sveučilišta u Tampereu istaknuo je da se “o ulozi bakterija u koronarnoj bolesti arterija dugo sumnjalo, ali dosad su nedostajali izravni i uvjerljivi dokazi”.
Biofilm u aterosklerotskim plakovima
Istraživanje je pokazalo da aterosklerotski plakovi, ispunjeni kolesterolom, mogu sadržavati želatinozni biofilm koji bakterije stvaraju godinama ili čak desetljećima. Unutar biofilma bakterije ostaju uspavane i zaštićene – imunološki sustav i antibiotici ne mogu prodrijeti u njegovu matricu.
Virusna infekcija ili drugi vanjski okidač mogu aktivirati uspavani biofilm. Tada dolazi do nagle proliferacije bakterija i snažnog upalnog odgovora. Upala može oslabiti i probiti vlaknastu kapu plaka, što dovodi do stvaranja tromba i – srčanog udara.
“Naša studija dokazala je prisutnost genetskog materijala nekoliko oralnih bakterija unutar aterosklerotskih plakova. Neočekivano smo, razvojem antitijela na te bakterije, uspjeli otkriti i same strukture biofilma u arterijskom tkivu”, pojasnio je Karhunen.
Posljedice za prevenciju i liječenje
Bakterije oslobođene iz biofilma otkrivene su upravo u slučajevima infarkta miokarda. Tijelo je reagiralo snažnom upalom koja je razorila plak i dovela do srčanog udara.
Ovi nalazi otvaraju nove putove u dijagnostici i liječenju infarkta miokarda, a istraživači vjeruju da u budućnosti postoji i mogućnost prevencije – cijepljenjem protiv bakterija koje sudjeluju u razvoju koronarne bolesti.
Opsežno međunarodno istraživanje
Studiju su proveli znanstvenici sa sveučilišta u Tampereu i Ouluu, Finskog instituta za zdravlje i dobrobit te Sveučilišta u Oxfordu. Uzorci tkiva prikupljeni su od osoba koje su umrle od iznenadne srčane smrti te od pacijenata s aterosklerozom koji su bili podvrgnuti operaciji karotidnih i perifernih arterija.
Istraživanje je dio velikog europskog kardiovaskularnog projekta u kojem sudjeluje 11 zemalja. Financirala ga je Europska unija, a značajna sredstva osigurale su i Finska zaklada za kardiovaskularna istraživanja te Zaklada Jane i Aatos Erkko.



