Agencija Promocija plus za RTL provela je istraživanje od 1. do 4. rujna na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna pogreška iznosi ±2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto. Rezultati pokazuju duboku podijeljenost hrvatskog društva oko tumačenja pozdrava „Za dom spremni“, ali i šireg pitanja ustašizacije javnog prostora.
Domoljublje ili ustašizacija?
Na pitanje kako doživljavaju aktualna zbivanja u društvu:
- 35% ispitanika vidi domoljublje i domovinski zanos (najviše među glasačima desnice).
- 21% smatra da Hrvatska klizi u „novu ustašizaciju“ uz pomoć vlasti i dijela Katoličke crkve (uglavnom glasači lijevih opcija).
- 18% vjeruje da situacija može dovesti do nove ustašizacije.
- Sličan postotak ne primjećuje nikakve promjene u odnosu na ranije razdoblje.
Kako se gleda na pozdrav „Za dom spremni“?
- 31,5%: stari hrvatski pozdrav koji su koristili domoljubi.
- 25%: ustaški poklič pod kojim su počinjeni zločini u Drugom svjetskom ratu.
- 20%: danas se koristi kao sredstvo za ustašizaciju zemlje.
- 14%: legitiman pozdrav koji se kroz povijest koristio u različitim kontekstima.
Treba li ga zabraniti?
- 36%: odmah zabraniti i uvesti kaznenu odgovornost za one koji ga koriste.
- 16%: zabraniti uz iznimke (npr. na grobovima pripadnika HOS-a i u pjesmi „Čavoglave“).
- 22%: protiv zabrane – smatraju ga starim hrvatskim pozdravom.
- 17%: protive se zabrani jer pozdrav vide kao častan, povezan s Domovinskim ratom.
Alternativa
Velika većina ispitanih – više od 72% – slaže se da bi suvremenoj Hrvatskoj primjereniji bio neki od novih pozdrava, poput „Domovini vjerni“ ili „Pozdrav domovini“.
Pogledajte i ovo:



