Veliki trgovački lanci u Hrvatskoj počeli su uvoditi tzv. digitalne cijene, odnosno elektroničke etikete na policama, što je praksa koja se u zapadnim članicama Europske unije primjenjuje već godinama, a sada se širi i na druge zemlje.
Takav sustav određivanja cijena temelji se na umjetnoj inteligenciji koja prati ponudu i potražnju, zbog čega se cijena pojedinog proizvoda može mijenjati i više puta tijekom dana.
Prigovori potrošača
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača poručuju kako im građani već prijavljuju razlike između cijena na policama i onih na blagajni.
“Zvali su nas potrošači koji su u Lidlu doživjeli da se cijena proizvoda promijenila u svega nekoliko minuta, odnosno od trenutka kad je potrošač uzeo proizvod s police do trenutka kada mu se cijena očitala na blagajni”, izjavila je za Novi list Ana Knežević, predsjednica udruge.
Ona upozorava da trenutačno ne postoji mehanizam kojim bi se kontroliralo trgovce u ovakvom načinu formiranja cijena jer se sve temelji na principu ponude i potražnje. Dodaje da katalozi s unaprijed oglašenim cijenama u takvim okolnostima gube smisao.
Uvođenje elektroničkih etiketa
Elektroničke cijene već koriste Konzum, Kaufland i Lidl, i to zasad samo za dio asortimana. Budući da sustav funkcionira prema potražnji, nagla kupnja određenog proizvoda može potaknuti rast njegove cijene, čak i kada ga na tržištu ima dovoljno.
Trgovci tvrde da se time uvodi tzv. dinamično određivanje cijena, koje provodi algoritam bez ljudske intervencije. Prednost vide i sindikati – predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić ističe da se time smanjuje potreba za ručnim mijenjanjem etiketa, što će radnicima olakšati posao i smanjiti prekovremeni rad.
Potencijalne koristi
Trgovci naglašavaju da digitalne cijene nisu samo korak prema efikasnosti, već i prema održivosti – očekuje se smanjenje potrošnje papira za etikete i smanjenje količine hrane koja bi inače završila u otpadu jer će algoritmi automatski snižavati cijene proizvodima pred istekom roka.
Tržišna logika
Stručnjak za trgovinu i bivši direktor Konzuma, Dragan Munjiza, podsjeća kako princip dinamičnih cijena nije novost jer ga već desetljećima primjenjuju trgovci na tržnicama – cijene se drže visokima dok traje potražnja, a zatim snižavaju pred kraj dana kako bi se roba prodala.
U Konzumu objašnjavaju da digitalne cijene nisu uveli radi stalnih promjena, nego da bi olakšali posao zaposlenicima i poboljšali iskustvo kupnje. U Lidlu naglašavaju da im je cilj postići najbolji omjer cijene i kvalitete, dok Kaufland zasad digitalne etikete primjenjuje samo na odjelima voća, povrća i pekarnice., prenosi N1.
