Lijekovi za mršavljenje i poboljšanje životnog stila najčešće se krivotvore, a problem je globalan. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je oko 50% lijekova prodanih putem interneta krivotvoreno. HRT je provjerio kakvo je stanje u Hrvatskoj.
U legalnim kanalima – ljekarnama, veleprodajama i specijaliziranim trgovinama – krivotvorenih lijekova nema, no na crnom tržištu ih ima. Rajka Truban Žulj iz HALMED-a ističe da se krivotvoreni lijekovi često reklamiraju na društvenim mrežama ili internetskim oglasnicima, što je izuzetno opasno za zdravlje građana., piše HRT
Prodaja putem interneta i društvenih mreža sve je raširenija. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, naglašava da su najpopularniji lijekovi danas oni za mršavljenje, dok je ranije dominirala terapija za erektivnu disfunkciju. Iskustva susjednih zemalja izvan EU pokazuju da crna tržišta lijekova mogu biti vrlo razvijena. U EU, nakon uvođenja sustava sterilizacije u legalnom lancu, u javnim ljekarnama ne dolazi do krivotvorenih lijekova.
Carina također upozorava da se krivotvoreni lijekovi krijumčare, iako ih službeno ne uvoze. Najčešće se radi o prekograničnom putničkom prometu, gdje se roba oduzima u prekršajnom postupku, dok postupak za potencijalni uvoz krivotvorenih lijekova često nije proveden. Često se radi o lijekovima koji nisu odobreni za hrvatsko tržište ili nisu konkurentni cijenom.
Neovlaštena prodaja putem interneta i društvenih mreža predstavlja poseban problem. Paketi koji dolaze poštom često se zaustavljaju i vraćaju, no profile na stranim serverima teško je pratiti. Osobe koje posreduju u trgovini često nemaju ni stvarno skladište lijekova. Procjenjuje se da 50% lijekova prodanih putem interneta može biti krivotvoreno, a zarada od takvih lijekova višestruko premašuje čak i prodaju droge.
Milka Kosanović, izvršna direktorica Hrvatske organizacije za provjeru autentičnosti lijekova (HOPAL), naglašava da je stanje u Hrvatskoj i EU vrlo solidno zahvaljujući neprobojnim sustavima kontrole. Svi lijekovi u legalnom lancu prolaze provjeru, a svako pakiranje lijeka ima jedinstveni identifikator koji komunicira s europskim sustavima. Hrvatska bolnice i ljekarne su u sustavu i osiguravaju da lijekovi koji dolaze do pacijenata budu provjereni.
Sustav svakodnevno bilježi alert-e – u prosjeku 80 dnevno – koji uglavnom označavaju proceduralne pogreške, a ne krivotvorine. Kosanović ističe da lijekove treba kupovati isključivo u legalnom lancu. Svaka krivotvorina može biti životno ugrožavajuća, a posljedice uzimanja ilegalnih lijekova mogu biti ozbiljne ili čak fatalne.
Preporuke i pravila:
- Lijekove kupovati samo u ljekarnama, koje su dio legalnog lanca.
- Izbjegavati kupovinu putem aplikacija, oglasa i društvenih mreža.
- Sustav EU prati lijek od proizvodnje do pacijenta, a svaka kutija ima jedinstveni identifikator koji se provjerava.
- Svaka krivotvorina može biti opasna po život i zdravlje.
Kosanović zaključuje da građani mogu sami zaštititi svoje zdravlje tako da se pridržavaju legalnog lanca, dok ilegalni lanci predstavljaju ozbiljnu prijetnju.
