Zamislite stanje koje neprimjetno slabi srce, usporava metabolizam, opterećuje zglobove i povećava rizik od prijevremene smrti – a da toga niste ni svjesni. Ne izaziva trenutnu bol niti jasne simptome, pa ga mnogi ne primjećuju. Riječ je o sjedilačkom načinu života, problemu koji pogađa gotovo svakog modernog čovjeka.
Zašto je sjedenje toliko štetno?
Dugotrajno sjedenje stavlja tijelo u stanje “biološke pasivnosti”:
- Metabolizam usporava – sagorijeva se manje energije, što pogoduje debljanju i razvoju inzulinske rezistencije.
- Mišići slabe – gubi se snaga ključna za stabilnu kralježnicu i zdrave zglobove.
- Cirkulacija se pogoršava – usporen protok krvi i kisika povećava rizik od ugrušaka i kardiovaskularnih bolesti.
- Mentalno zdravlje trpi – smanjena razina hormona sreće potiče stres i tjeskobu.
Studije pokazuju da sjedenje dulje od šest sati dnevno povećava rizik od prerane smrti za čak 19% – neovisno o tome odete li kasnije na trening ili ne.
Zašto rekreacija jednom tjedno nije rješenje?
Čest je mit da se višednevno sjedenje može “nadoknaditi” jednim odlaskom u teretanu. Nažalost, tijelo reagira na ukupnu količinu svakodnevnog kretanja, a ne na jedan intenzivan trening. Zdravlje se čuva kroz niz malih, svakodnevnih navika.
Male promjene koje čine razliku
Dobra vijest je da rješenje nije komplicirano – dovoljno je vratiti pokret u svakodnevni život:
- ubaciti mikro-pauze za hodanje i istezanje barem dva puta dnevno,
- odabrati hodanje ili bicikl umjesto automobila za kraće relacije,
- povremeno raditi stojeći,
- odvojiti barem 10 minuta dnevno za vježbe istezanja, disanja i stabilizacije.
Trening kao najbolji lijek
Najbolji “antidot” sjedilačkom načinu života jesu treninzi snage i kretljivosti, uz kardio vježbe. Izgradnja mišića ključna je jer su oni metabolički aktivno tkivo koje štiti organizam od starenja, bolova i metaboličkih poremećaja., piše Index.
