Gotovo deset godina nakon što je obećao modernizirati Hrvatsku demokratsku zajednicu i vratiti je u politički centar, premijer Andrej Plenković suočava se s kritikama da je stranku pod njegovim vodstvom značajno pomaknuo udesno.
Najglasniji među kritičarima ovih je dana predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić. U izjavi za Novi list ocijenio je kako današnji HDZ više ne pripada ustavnom luku, a u priopćenju SDP-a označen je kao ekstremna desnica – opasnija, tvrdi, čak i od one iz vremena Tomislava Karamarka.
“Plenković nije desničar, on i Jandroković su lažni desničari. Njima je važno samo ostati na vlasti, zbog čega su dopustili radikalizaciju HDZ-a. HDZ više nije mainstream stranka, niti partner s kojim se može štititi ustavni poredak”, izjavio je Hajdaš Dončić.
Prema njegovoj ocjeni, Plenković pokušava osvojiti birače nekadašnjih i oslabljenih desnih opcija, uključujući Domovinski pokret, preuzimajući retoriku i simbole radikalne desnice.
Širi problem od “Za dom spremni”
Iako se posljednjih tjedana u javnosti često raspravlja o pozdravu “Za dom spremni”, šef SDP-a smatra da je to tek simptom dubljeg problema.
“Širenje tog pozdrava će proći. Ono što je opasnije jest napad na pluralizam. Sve se manje tolerira različitost – u mišljenju, domoljublju, vjeri. Crkva postaje sinonim za državu, a domoljublje se mjeri isključivo kroz desničarsku prizmu”, upozorava Hajdaš Dončić.
Dodaje kako takva retorika dijeli građane na “prave Hrvate” i “one druge” – sve koji ne idu na koncerte Marka Perkovića Thompsona, ne poistovjećuju se s Katoličkom crkvom ili imaju liberalnije poglede na društvo.
“U Hrvatskoj je 60 posto ljudi koji ne pripadaju toj slici, a pokušava ih se zastrašiti jer ne dijele radikalne stavove. Neću dopustiti da mi itko oduzme pravo voljeti svoju zemlju na svoj način”, poručio je.
Početak političkog zaokreta?
Optužbe na račun Plenkovića signaliziraju promjenu percepcije njegove politike. Kada je 2016. preuzeo HDZ, najavljivao je europeizaciju stranke i odmak od krajnje desnice. Danas ga politički protivnici – i dio javnosti – optužuju za poticanje isključivosti, političke homogenizacije te otvaranje prostora simbolima i retorici donedavno rezerviranima za rubne političke skupine.
Kako će premijer i HDZ odgovoriti na ove kritike, ostaje vidjeti. No jasno je da se politički prostor u Hrvatskoj sve snažnije polarizira, a borba za definiciju nacionalnog identiteta bit će ključna u nadolazećim političkim sukobima.
